Poreklo prezimena, selo Debeli Lug (Majdanpek)

3. decembar 2021.

komentara: 1

Poreklo stanovništva sela Debeli Lug, opština Majdanpek. Prema više izvora priredio saradnik portala Poreklo Žarko Milovanović.

Debeli Lug, majdanpečka rudarska kolonija, je izrazito naselje rudarsko-seoske vrste. On leži u erozivnim proširenju, u vrhu Čekićskog Polja u kome se Mali Pek uliva u Veliki Pek. Nalazeći se na granici ravni i nižeg planinskog zemljišta, debelolužanski rudari (koji su inače kolonizovano seosko stanovništvo), iskorišćujući povoljan položaj svoje naseobine, bave se, sem rudarstva i stočarstvom i zemljoradnjom. Usled slabog i često prekidanog rudarskog rada seoska privreda je postala glavno zanimanje ovih seljaka čija je namera bila da postanu rudari. Tako se ova rudarska kolonija održala iako je u Majdanpeku dugo bila napuštena eksploatacija. [1]

Debeli Lug, © autor fotografije: Maja Zlatković. Zahvaljujemo autoru na ustupljenoj fotografiji

Do 1847. godine, kada je Debeli Lug izgrađen u rudarsku koloniju, imao je nekoliko koliba i burdelja vlaških stočara. Oni su bili naseljeni na mestu gde je postojalo selo, čije je stanovništvo emigriralo verovatno u Ugarsku i tamo u erozivnom proširenju Berzaske osnovalo selo koje i danas postoji sa istim imenom. Od vremena, kada je kraljica Natalija dobila od države domenu „Majdanpek“, koju je 1903. godine poklonila Beogradskom univerzitetu, pa sve do 1946. godine stanovništvo Debelog Luga živelo je bez vlastitih nekretnina: oni su bili zakupci kolonističkih kuća, okućnica i ziratne zemlje. Godine 1946. Debelolužani, državnim dekretom, dobijaju u vlasništvo sva nepokretna imanja i time se oslobađaju duge ekonomske potčinjenosti. Tako ova rudarska kolonija postaje selo. [2]

Prema Antoniju Laziću, [3] nije isključeno da su neka slovenska imena preneta i iz Banata, gde su vlaški doseljenici živeli među srpskim elementom. Oni su preneli ime sela Debeli Lug iz doline Brzaske y Banatu i dali isto ime selu kod Majdanpeka, gde su se naselili.

Stanovništvo.

Naziv Debeli Lug, po predanju, potiče od nekadašnjih neprohodnih, gustih šuma iskrčenih u vreme nastanka naselja. [4]

Prema popisu vlasnika ovaca i koza u selima Porečke Reke 1824. godine, [5] saznajemo imena 24 meštana Debelog Luga (koji ukupno imaju 1.276 koza i ovaca):

  1. Žurka Maku
  2. Toma Žinere Žurki
  3. Mihailo Njamcu
  4. Hay Njamcu
  5. Martin Ostroglav
  6. Ilija Ostroglav
  7. Paun Milican
  8. Stan Došljak
  9. Đorđe Milici
  10. Ivan Ostroglav
  11. Ilija Ostroglav
  12. Pau Lopotan
  13. Stanomir Stegar
  14. Jovan Živan
  15. Jon Lopotan
  16. Nikola Prvu
  17. Strain Darabaic
  18. Paun Darabaic
  19. Andrej Njamci
  20. Vior Dobromir
  21. Toma Marec
  22. Trailo Toma
  23. Mladen Serafim
  24. Pau Maku

Na sledećem spisku [6] navedena su prezimena stanovnika Debelog Luga prema, popisu stanovništva i imovine sreza porečko-rečkog iz 1863. godine. Debeli Lug je u ovom popisu popisan kao „zaseok“, nesamostalno naselje koje je deo varoši Majdanpek. Ukupno je popisano 33 domaćinstava (u zagradi je naveden broj domaćinstava):

Bežinar (1)

Bogican (1)

Bulgobaša (1)

Bulnbaša (1)

Vior (1)

Golub (1)

Dumitru (2)

Kosta (2)

Kraitor (1)

Kroitor (3)

Kurja (1)

Lopotanj (1)

Meldžan (1)

Mijailović (1)

Milosavljević (1)

Moran (1)

Morar (1)

Nikiforović (1)

Novak (1)

Paun (1)

Potajai (1)

Potoja (1)

Ristić (2)

Stegar (1)

Trailo (1)

Trailović (1)

Trailon (1)

Fujka (1)

Prema Paunu Durliću [7] stanovništvo Debelog Luga je vlaškog porekla.

Stanovništvo je 2001. godine nacionalno mešovito, pravoslavne konfesije –  srpsko, vlaško i crnogorsko, različitog regionalnog porekla. Slavi Sv. Jovana, Sv. Aranđela, Sv. Nikolu i drugo. Seoska slava Trojice, a vašari 15. juni i 16. septembar. Električnu energiju dobija 1968, telefonske veze 1970, a vodovod 1984. god. Većina meštana zaposlena je u Majdanpeku. [8]

Iseljenici.

Iseljenici iz Debelog Luga zabeleženi su:

  • Nikolići (slave Sv. Alimpija) iseljeni u selo Duboka kod Kučeva [9]
  • Bogdanovići (slave Sv. Nikolu) iseljeni u selo Voluja kod Kučeva [10]
  • Mutulješće (slave Sv. Nikolu i Sv. Trifuna) iseljeni u selo Sena kod Kučeva [11]
  • Lapadati (slave Sv. Aranđela), Lopatan Janko (slavi Sv. Nikolu), Potojan Petar (slavi Sv. Nikolu), Stagar Jovan (slavi Sv. Stevana), Buljubaše (slave Sv. Nikolu) i Beženari (slave Sv. Nikolu) iseljeni u susedno selo Leskovo kod Majdaneka [12]
  • Trenkešonji ( 5 kuća, slava Sv. Arhanđeo) doseljeni u selo Luka kod Bora [13]
  • Pičitulovići, Mrkonjići, (Mrkonji), Mikulješti, Giconji, Surdonji, Luculonji, Filidžani i Stepanovići (46 kuća Sv. Nikola) su jedan rod u Plavni kod Negotina, ali su se razrodili. Oni su „Ungurjani“ doseljeni iz Debelog Luga u Poreču do kraja 18. veka. [14]

_______________________________________________

IZVORI:

[1] Stevan Vujadinović, Naselja u slivu Peka – antropogeografska ispitivanja, Posebna izdanja Srpskog geografskog društva, sveska 27, Beograd, 1947, str. 24

[2] Isto

[3] Antonije Lazić, Etničke promene u Homolju i Zviždu, Glasnik geografskog društva, sveska XXIV, Beograd, 1938, str. 86

[4] Srboljub Đ. Stamenković (ured.), Geografska enciklopedija naselja Srbije 3, Beograd, Geografski fakultet / Agena / Stručna knjiga, 2001, str. 2

[5] Branko Peruničić, Grad Požarevac i njegovo upravno područje, Skupština opštine Požarevac i Novinsko-izdavačka organizacija „Braničevo“, Beograd, 1977, str. 380

[6] Nenad Vojinović (prir.), Popis stanovništva i imovine sreza porečko-rečkog iz 1863. godine, Istorijski arhiv Negotin, 2013

[7] Paun Es Durlić i saradnici, Vorbar – leksikon vlaške kulture, (http://www.paundurlic.com/vlaski.recnik/img/08_porecka-reka-i-gornji-pek.jpg ), pristupljeno 3.12.2021

[8] Stamenković, 2

[9] Antonije Lazić, Naseljavanje i razvitak naselja u srednjem i gornjem Peku, Glasnik geografskog društva, sveska XXV, Beograd, 1939, str. 21

[10] Isto, 23

[11] Isto, 28

[12] Isto, 33

[13] Kosta Jovanović, Negotinska krajina i Ključ, Beograd, 1940, str. 185

[14] Isto, 225

Komentari (1)

Odgovorite

Jedan komentar

  1. Sneza

    A poreklo prezimena Žujica da li neko zna ?