Poreklo prezimena, selo Povrhpoljina (Danilovgrad)

18. septembar 2021.

komentara: 0

Poreklo stanovništva naselja Povrhpoljina (po knjizi Povrpoljina), opština Danilovgrad – Crna Gora. Prema knjizi Dr Pavla S. Radusinovića „Naselja Stare Crne Gore, posebni deo“, izdanje Beograd 1986. godine. Pripremio saradnik Porekla Milodan.

Položaj sela.

Ovo donjozagaračko selo nalazi se na relativno blagim i pitomim padinama poviše Jednoškog polja. Njegov atar, zahvatajući obronke i strane poviše i poniže naselja, ima uglavnom padinaste obrise.

Granica mu, počev od Šćepanovog poda, izlazi na Visoku (kota 663 m) i zatim vodi na put Danilovgrad–Čevo (pored Lazarice), te, prelazeći ga (na okukama) tri puta, ide u pravcu sjevera do na vrh Rudinice. Odatle povija ka istoku ivicom grebena Malog Garča do Oboda, gdje skreće ka jugu i silazi na pomenuti put. Prelazeći ga, istim pravcem se produžava na Popove grede, pa silazi pored crkve y Lazarevom krstu i pored škole i zadružnog doma ide na Kalinovu jamu, odakle produžava na Šćepanov pod. Tako uokviren, dug je (SZ—JI) 2,3 i širok (S—J) 1,6 km, te zahvata 3,86 km2 površine. Visina naselja je 200 m. Povezano je krakom dugim 0,5 km (izgrađenim 1970. g.) sa putem. danilovgrad—Čevo. Od Danilovgrada je udaljeno 7, od Titograda 24 i od mjesnog središta y – Petrovaču oko 0,8 km.

Istorijat.

Iako se y konsultovanim izvorima posebno ne pominje, naselje je, s obzirom na to da se nalazi gotovo u „središnjem“ dijelu bivše teritorije Malonšića, svojim prvobitnim zamecima, svakako staro. Zahvatajući neposredno zaleđe Jednoškog polja, tačnije njegovu sastavnu južnu obodnu zonu, ono se u pogledu starosti može dovesti u vezu sa Jednošima, za koje smo, kao i za Zagarač i Malonšiće, naveli najstarije pomene.

Erdeljanović je y dva dijela Povrpoljine (Osoju 25. i Prisoju 33) evidentirano 62 d. Kasnije (1925) selo je imalo 56 d. sa 302 stanovnika. Do 1948. g. broj prvih se povećao za 1, a drugih se smanjio za 74. A zatim je bilo: 1953 (54:252), 1961 (48 : 197) i 1971 (34 : 121). Od zadnjeg broja te godine y selu je od rođenja živjelo 90, a 31 se doselilo, i to 19. prije 1945, a ostali poslije. Domaćinstva su prema broju članova u zadnja dva popisa bila: sa 1 (10:8), sa 2 (8:9), sa 3-5 (11: 6), sa 5-8 (13:9) i sa 8 i više (6:2). Istovremeno je struktura glavnih starosno-polnih grupa bila: prve 68:45 (ž. 43 :25), druge. 78 :44 (ž.42 :26) i treće. 41:32 (ž. 21:21).

Struktura stanovništva.

Prema obrazovanju, mještani su bili: bez škole 60 : 39 (ž. 47 : 31), sa četvorogodišnjom 76:43 (ž. 33:20), sa osmogodišnjom 14 : 19 (ž. 4 :10)·, sa srednjom 6:3 (ž; 0 : 1) i kvalifikovani radnici 14 : 19 (ž. 0 : 1), a nepismeni je bilo 40 : 15 (ž. 35 : 14).

Tada je posjedovna i dohodovna struktura domaćinstava izgledala ovako: bez zemlje (1 :0), do 2 ha (28 :8), sa 2-5 (15:23) i sa 5–10 (4 :3), odnosno poljoprivrednih (25 :2-9), mješovitih 22 :2 i nepoljoprivrednih 1 : 3,

U 1953. g. 92 aktivna izdržavala su 152 lica; u poljoprivredi 73:110, a sa ličnim primanjima bilo je 8. Taj odnos se u naredna dva popisa izmijenio ovako: aktivnih je bilo 57 : 40, izdržavanih 123: 78; u poljoprivredi 49:37 i 66:71, a sa ličnim primašima bilo je 17 :3.

Tip sela.

Naselje se razmjestilo pri stranama, tako da su kuće „raštrkane” i čine selo razbijenim. Sačinjavaju ga tri dijela (zaseoka): Crna strana sa 15, Miljušin potok sa 9 i Prisoje sa 16 kuća.. Srednja udaljenost kuća od središta naselja je oko 300 m. Prizemnih ima 28 i na izbi 12; tiglom je pokriveno 39 i slamom 1; daščani plafon je u 22, matlerisani. u 13, a bez njega. su 5. U selu je. popisano 35 stanova, ca 1534. m2 od; kojih su 15 iz prvog, 10 iz drugog, 9 iz trećeg i 1 iz četvrtog perioda.; ognjište je imalo. 14, zemljani pod 11 i električno osvješljenje 34 stana. Prema vrsti su 25 jednosobnih i garsonjera, 5 posebnih soba i 5 dvosobnih. Svi su bili. nastanjeni.

Rodovi.

Oktobra 1974. u selu su živjeli:

-Pešići i Stamatovići (po 8 d.),

-Šćepanovići 4,

-Radonjići 3 i:

-Radulovići i Đuričkovići (po 2. d.).

Poslije 1945. god. iselilo se 37 (u Titograd 24, Nikšić 7 i u Danilovgrad 6), a u međuratnom periodu 8. Na rad u druge zemlje išlo je 9 mještana. Sada povremeno dolazi 16 d.

Vode.

Vode u selu su 42 bistrijerne: od prije 1918. g. je 7, iz perioda 1918–45. 27 poslije 1945: g; 8. U .Miljušnom potoku je veoma stara seoska voda, zvana Škamac, a pri vrhu Crne strane, na mjestu zvanom Visoka, se; ubao: (y đery)., zvani Lera, takođe veoma star. Na Škamac, Leru i Vodine (y Miogostu), za koje se. drži da su „nađene“ vode prilikom novijeg doseljavanja; pa zatim popravljane, pravo korišćenja ima čitavo zagaračko pleme. Za ove vode i pomenuta groblja smatra se da su ostaci od starih Molonšića.

Ostali podaci o selu.

Elekgrično osvjetljenje uvedeno je 1962. god. Od tada su mještani pribavili 2 električna šporeta, 16 frižidera, 34 radio–prijemnikai 11 gramofona. Danas gusle ima 28 d., samo ognjište 5, ognjište i obični šporet 11, ognjište i električni šporet 2 i samo obični šporet 11. Tamo gdje je pored šporeta i ognjište, ovo drugo se povremeno, odnosno mnogo manje, koristi od prvog. Staro i novo u opremi kuća sreću se manje—više u svim kućama. Naročito su potisnuti stari kreveti, niska sjedišta i nešto manje stvari za ostavu, posebno skrinje i police, zvane rafovi, za posuđe.

Okoline kuća sa dvorištima, pomoćnim objektima i okućnicama analogne su istovrsnim u susjednim donjozagaračkim selima. Istina, zbog nagnutosti terena one su nešto manje, naročito okućnice. Udaljenost imanja i kuća poput iste u obližnjim selima, nije velika; kreće se u prosjeku od 200 do 500 m. Potesi su im uglavnom poređani paralelno sa kućama. Seljani su obrađivali svoja imanja i na Malom Garču (nedaleko od ostataka kule; iz doba Ivan–bega- Crnojevića). Pored tamošnjih staja uzgajali su ozimna žita i krompir.

U sklopu ostalih zagaračkih sela mještani sa stokom izdižu na Lukavicu. Prije 1941. tamo su imali 26 staja, a danas 19. Prije je 13 d. drugima davalo stoku na čuvanje, a sada to čini 6 domaćinstava.

IZVOR: Prema knjizi Dr Pavla S. Radusinovića „Naselja Stare Crne Gore, posebni deo“, izdanje Beograd 1986. godine. Pripremio saradnik Porekla Milodan.

Komentari (0)

Odgovorite

Trenutno nema komentara. Budite prvi i ostavite komentar.