Poreklo stanovništva sela Prentin Do, opština Cetinje – Crna Gora. Prema knjizi Dr Pavla S. Radusinovića „Naselja Stare Crne Gore, posebni deo“, izdanje Beograd 1986. godine. Pripremio saradnik Porekla Milodan.
Položaj sela.
Ovo prostrano cucko selo pruža se na prostoru od planine Presjeke na jugu do Kapavice na sjeveru i od Tisovca na zapadu do Prentinske ljuti i do vrha Melaca na istoku. OkrUžuju ga sela Izvori, Kobilji Do, Ubli i Trnjine. Čitav taj planinski .i brdovito–bregoviti predio prošaran je brojnim, najčešće plodnim dolovima i dobrim dijelom prekriven pasištima i šumama. Otuda u njemu „veliki broj malih naselja, koja su sva osnovala bratstva sa Trnjina i Rovina“.
Granica atara sa sjevera počinje od Katuništa pa ka jugu vodi preko Jovanova korita, Badovačke aluge, Obadovice, Bobike, Rtova, Vrljeroga do na Lakoviće, odakle skreće na zapad preko Kašić Melaca, Žljebine, Presjeke, Vrha Od Danava, prisoja Lipovog dola i izbija na Rupe. Odatle se nastavlja ka sjeveru preko Katuništa, kote 1208, Mokrih osoja, pa obuhvata Piskaline i Šarametov do, te preko Šljemena i Janičinih rupa izlazi na Katuništa. Tako ograničen prostor, čija je dužina (S–J) 7,1 i širina (Z–I) 3,8 km, zahvata površinu od 25,75 km2. Sredina sela je na visini od 860 m.
Istorijat.
Iscrpno ispitujući naselja Cuca, Erdeljanović je i ovdje ustanovio da su nekada bila naselja od starih. Cuca… Osobito je mnogo uspomena na staro stanovništvo u topografskim nazivima, koji su svi osim dva–tri vrlo starog postanka i nesumnjivo ostali od starijeg stanovništva. Sva su ta sela (današnja–PR) postala u toku 18. i 19. vijeka naseljavanjem malocuckih bratstava iz Rovina, Kruga i Trnjina po dolovima i po mjestima negdašnjih naselja.
Erdeljanović je u selu popisao 58 d. a 1925. god. u sklopu Malih Cuca, Odnosno skupa sa Trnjinama, bilo ih je 120 sa 700 stanovnika. Na dalje, prema novim popisima: 1948 (65:303), 1953 (65:314), 1961 (52:254) i 1971 (38:201). Sastav domaćinstava prema broju članova u zadnja dva popisa bio je: sa 1 (3:3), sa 2 (10:4), sa 2–5 (17 : 11), sa 6—8 (19:14) i sa 8 i više (3 :6). Istovremene promjene y glavnim grupama starosno–polne strukture, pokazuju sljedeći podaci – u prvoj 115:831 (ž. 55:45), u drugoj 97:82 (ž. 46:40) i y trećoj 84:38 (ž. 30:21 .
Struktura stanovništva.
Prema obrazovnim obilježjima, mještani su bili= bez škole 85:48 (ž. 53:42), sa četvorogodišnjom 97:104 (ž. 37:46), sa osmogodišnjom 8 :11 (ž. 0 :2), sa srednjom 1:2 (ž. 0:1), kvalifikovanih radnika 1 : 4 (ž. 0 : 1) 14 nepismenih 66 : 39 (ž. 54 : 35).
S druge strane, posjedovna i dohodovna struktura domaćinstava u istom periodu bila je: bez zemlje (3 : 3), do 2 ha (18:0), sa 2–5 (13:0), sa 5—10 (11:9), sa 10–15 (3:10) i sa 15 i više ha (4 : 16), odnosno poljoprivrednih 30 : 15, mješovitih 19 : 19 i nepoljoprivrednih 3:4.
U 1953. godini 134 aktivna izdržavala su 168 lica; u poljoprivredi 118 : 147, a sa ličnim primanjima bilo je 12. Taj odnos se u naredna dva popisa izmijenio ovako: aktivnih je bilo 99:79, izdržavanih 141 : 113; u poljoprivredi 84 :61 i 98 :88 i sa ličnim primanjima 14:21. Jedne i druge godine u industriji i rudarstvu radilo je 3:13 i u drugim vanpoljoprivrednim djelatnostima 5 :5 lica.
Tip sela.
Prentin Do je u cjelini (a osobito neki njegovi dijelovi) od komunikacija relativno udaljeno naselje, te znatna prostorna izolacija predstavlja krupan problem za njegov razvoj. Atar sela je premrežen krčanicima i postopicama čija je dužina oko 10 km. Krčanikom dugim 8,5 km selo je povezano sa mjesnim središtem y Bati, od Cetinja je Udaljeno 42 i od Nikšića 35 km. Glavninu sela čini istoimeni dio naselja sa 5 kuća a ostalo su zaseoci sa sljedećim brojem kuća: Borovi do 3, Jastrebov do 1, Tomanov Do 1, Marina rupa 2, Meoci 6, Vrljerog 2, Danave 1, Duboki Do 2, Lačev Do 3, Žljebina 2 i Tisovac 4. Srednja udaljenost kuća od središta naselja je oko 1,5 km; 21 kuća je prizemna, a 11 na izbi; pod tiglenim krovom je 9 i slamenim 23; daščani plafon ima 15. malterisani 12, a bez plafona je 5 kuća. U selu je popisano 38 stanova“ sa 1366 m2, od kojih su 12 iz prvog, 7 iz drugog, 17 iz trećeg i 2 iz četvrtog perioda; sa ognjištem ih je bilo 16, a sa zemljanim podom 4. Prema vrsti su: 21 jednosobni i garsonjere, 17 posebnih soba i 1 dvosobni; svi su bili nastanjeni.
Stanovništvo.
Sada y selu žive ova domaćinstva:
-Roganovići (7),
-Markovići (5),
-Đurovići (1),
-Stevovići (4),
-Bigovići (2),
-Mijanovići (4),
-Andrići (1),
-Ćosovići (4) i:
-Tomanovići (4).
Poslije 1945. god. iselilo se oko 80 mještana; u Vojvodini je kolonizovano 12 d. Najviše iseljenih živi u Cetinju, Nikšiću i primorju. Povremeno dolazi 7 d. Ranije je na rad y Ameriku išlo 11 mještana. Van svoga mjesta 1971. je radilo 16 mještana.
Vode.
Selo se vodom opskrbljuje iz 26 bistijerni, od kojih su 2 zajedničke ; jedna je izgrađena uoči zadnjeg rata, a druga poslije njega. Služe za piće i pojenje stoke; ostale su privatne i grupne.
Zanimanje stanovništva i ostali podaci o selu.
U istoj mjeri y kojoj je stočarstvo, pored drugih zanimanja, primarno motivisalo postanak, širenje i razvoj naselja, bilo je potrebno podići odgovarajuće, što znači brojne, pomoćne objekte za smještaj glavnog blaga — stoke, i to neuporedivo više sitne. Uslovi za njihovu gradnju kao manje–više i u ostalim cuckim i drugim krajevima su povoljni jer se radi o krševitim i višim predjelima u kojima zidovi i ražana slama čine glavnu osnovu za podizanje pojata i drugih manjih objekata. U tom pogledu Prentin Do je najsličniji Kobiljem Dolu, Rokočima i drugim susjednim selima, mada, što se tiče prirodnih okolnosti, između njih postoje izvjesne razlike. Riječ je o nepogodnijem položaju Prentinog Dola, o većoj krševitosti i manjim i slabijim površinama za obrađivanje. No to nije imalo većeg uticaja na razlike u izgradnji kuća i broju drugih objekata, već je naprotiv sličnost očigledna. Nastambe i prostorije za spraćanje stoke su i tu i tamo, takoreći svuda, elementarni imperativ i izraz prirodne sredine.
I ovdje su svi zaseoci male, ali kompleksne i što se tiče osnovnih, tj. materijalnih tokova života, „autonomne“ naseobinske jedinice. Zajedništvo svih poglavito se ispoljava u sferi tradicije, običaja, postojećeg rodbinstva i osobito. ranije u određenim poduhvatima solidarnog ispomaganja onima kojima je bar moguća pomoć bila potreba – oko podizanja kuće, ratarskih radova i sl.
Analogno ostalim cuckim selima, i Prentin Do je s trgovinom ponajviše bio upućen na tržišta Boke Kotorske, kao i na Nikšić i Grahovo. Pored domaćih proizvoda prodavao se i ruj, a poslije 1950. god. za otkup (na Trešnjevu) pribirali su se pelin, žutokora, lipovina i buharica.
Nedostatak puta i električno osvjetljenje uveliko limitira savremene preobražaje u selu, tako da ognjište, te stari pribor za pečenje i kuvanje, starije vrste kreveta, stolovače, skrinje i druge stvari imaju gotovo sva domaćinstva. Ujedno na najvećem dijelu kuća bezmalo da nije bilo većih promjena.
IZVOR: Prema knjizi Dr Pavla S. Radusinovića „Naselja Stare Crne Gore, posebni deo, izdanje Beograd 1986. godine. Pripremio saradnik Porekla Milodan.
-270x270.jpg)
Komentari (0)