Poreklo prezimena, selo Lipa (Cetinje)

13. jun 2021.

komentara: 0

Poreklo stanovništva sela Lipa, opština Cetinje – Crna Gora. Prema knjizi Dr Pavla S. Radusinovića „Naselja Stare Crne Gore, posebni deo“, izdanje Beograd 1986. godine. Pripremio saradnik Porekla Milodan.

Položaj sela.

Ovo razbijeno cucko selo nalazi se između Ćukovca, Vojvodine jame, Planinika i Bojanjeg brda. Granica njegovog atara na sjeveru počinje od Veljeg brda pa se ka jugoistoku spušta preko staze Bata—Trnjine, Čemerna, Bobike i Vrbice, gdje skreće na jug do vrha Strmoglavice, a odatle zapadno preko Kudina, Makljenovca i Gnjilave doline do na stazu Bata—Lipa, na dalje na sjever pored Jame, Bojanjeg brda i Ostrog brijega (1000 m) izbija na Velje brdo. Taj brdski i, kao i čitava ova oblast, veoma krševiti i mnogim manjim ulegnućima prošarani prostor dug je (SZ–JI) 5,8 km, širok (S-J) 1,1 km i zahvata površinu od 5,8 km2. Visina sela (kod crkve) je 800 m.

Istorijat.

Mnogobrojne uspomene o davnašnjem stanovništvu, kaže Erdeljanović, svjedoče o tome da je Lipa „nesumnjivo vrlo staro selo” Mjesto nekadašnjih „zećanskih katuna je ovdašnje Katunište, a isto tako i voda Dubenica” u lokalitetu Cucka rupa, „koja je ostala još od starih Zećana“. U zaseoku Zaselje ima zidina i smatra se da je tu bilo staro naselje i da se zato mjesto zove Gradina.

Erdeljanović je u selu evidentirao 27 domaćinstava, a prema novijim popisima ono je imalo: 1948 (35:138), 1953 (29:111), 1961 (26:79) i 1971 (23:60). Sastav domaćinstava prema broju članova y zadnja dva popisa bio je: sa 1 (4 :5), sa 2 (10:8), sa 3–5 (9 : 10) i sa iše od 5 (3: 0). Istovremene promjene u glavnim grupama starosno—polne strukture, pokazuju ovi podaci: u prvoj 23 :9 (ž. 11:4), u drugoj 35: 20 (ž. 19: 9) i u trećoj 21:31 (ž. 11: 19). Broj stanovnika u trećoj grupaciji izrazito svjedoči o depopulaciji, a time i deagrarizaciji sela.

Struktura stanovništva.

Obrazovna obilježja mještana y istom periodu bila su: bez škole 27:21 (ž. 24:19), sa četvorogodišnjom 40:24 (ž. 12:8), sa osmogodišnjom 5 : 6 (ž. 1:0), sa srednjom 3:2 (ž. 0 : 1) i nepismenih 23:20 (ž. 22: 18).

Na drugoj strani tada je posjedovna i dohodovna struktura domaćinstava bila: bez zemlje (3: 3), do 2 ha (2 : 1), sa 2—5 (5:0), sa 5–10 (2:0), sa 10–15 (3:5) i sa 15 i više ha (11:14), odnosno poljoprivrednih 18 : 12, mješovitih 5:5 i nepoljoprivrednih 3:6.

U 1953. godini 46 aktivnih izdržavalo je 61 lice, odnosno u poljoprivredi 35:55, dok je lica sa ličnim primanjima bilo 4. Odnos istih lica u naredna dva međupopisna perioda izgledao je ovako: aktivnih 34:26, izdržavanih 38:25; y poljoprivredi 26:22 i 30 : 21, a sa ličnim primanjima 7:9. Bila su 3 dnevna migranta.

Tip sela.

Lipi je najbliži put Cetinje – Resna — Grahovo. Od njega je udaljena 4–6 km i sa njime nije povezana. Od Cetinja je udaljena 29, a od Resne (gdje se nalazi parni mlin) 7 km. Pored Lipe kao glavnine i središta sela sa 7 kuća, drugi zaseoci su: Radekuša (4 kuće), Velji do (3), Zaselje (2), Jama vojvodina (2), Dugi do (1), Makljenovica (2) i Krajača (3). Kuće su razmještene na stranama ulegnuća i bregova ili na samim omanjim bregovima. Njihova srednja udaljenost od središta naselja je oko 2,5 km. Prizemnih kuća je 23, a na izbi 1. Pod tiglenim krovom je 17, pod slamenim 7, a sa daščanim 15, sa malterisanim 5 i bez njega 4. Poslije 1945. god. opravkama i dogradnjom zahvaćeno je 7 kuća. U stambenom fondu sela popisana su 23 stana sa 725 m2, od kojih su 18 iz prvog, 3 iz drugog i 2 iz četvrtog perioda. Tada je 17 kuća bilo sa ognjištem i zemljanim podom. Prema vrsti su: 8 jednosobnih i garsonjera i 15 posebnih soba.

Vode.

U selu je samo jedan izvor (u Lipi) zvani Vojvodina jama, 8 ublova i 6 bistijerni. Svi ublovi su stari, a najstarijim se smatra Cucka rupa (u Lipi). Ublovi su zajednički, bilo seoski ili zaselački, dok su bistijerne privatne; četiri su izgrađene poslije 1945. godine.

Stanovništvo.

Avgusta 1972. u selu su živjeli:

-Popovići (19 d.) i:

Markovići (1).

Povremeno su dolazili 4 d., a napuštene su bile 2 kuće. Poslije 1945. god. iselilo se 58 lica (najviše u Nikšić, primorje, Beograd i Titograd). Ranije je u Ameriku išlo 7 mještana.

Ostali podaci o selu.

I ovdje, zbog teške prohodnosti, nije u izgledu skoro uvođenje elektrike. Domaćinstva sada, pored ostalog, imaju: 9 samo ognjište, 12 ognjište i šporet, 2 samo šporet, 4 tranzistor, 1 gramofon, 8 gusle, 21 crepulju, sač i verige, 18 starije vrste kreveta, 23 stolovače, 17 skrinje, 14 novije postelje, 20 žrvnje itd.

Analogno ostalim cuckim selima i u Lipi je stočarstvo bilo glavno zanimanje. Otuda ovdje i sada, kada je stočni fond jako smanjen, ima 18 štala, od kojih su 12 u suvomeđi i 11 pod slamom. Zajedno sa kućama, relativno malim dvorištima i oborima, one se koriste na isti način kao i u drugim cuckim, bjeličkim, ćeklićkim i drugim selima. Lipa inače nije imala svoje katune već je ljeti stoku davala u Drobnjake. U nadoknadu su po svakoj ovci dobijali po 1,5 kg kajmaka i 1 kg sira. U novije vrijeme to je iščezlo.

U samom selu raštrkane kuće su poglavito vezane za razbacana imanja, čije glavnine, samim tim, nijesu mnogo udaljene od kuća. Tačnije, srednja udaljenost oranica i livada je 0,6—1 km, a pasišta, šuma i branjevina do 2 km.

IZVOR: Prema knjizi Dr Pavla S. Radusinovića „Naselja Stare Crne Gore, posebni deo“, izdanje Beograd 1986. godine. Pripremio saradnik Porekla Milodan.

Komentari (0)

Odgovorite

Trenutno nema komentara. Budite prvi i ostavite komentar.