Poreklo stanovništva sela Gađi, opština Cetinje – Crna Gora. Prema knjizi Dr Pavla S. Radusinovića „Naselja Stare Crne Gore, posebni deo“, izdanje Beograd 1986. godine. Pripremio saradnik Porekla Milodan.
Položaj sela.
Ovo malo selo nalazi se na sjeveroistočnom, perifernom dijelu bivše plemenske teritorije Građana. Smjestilo se u omanjoj uvali između brda Zelenja, Laštika, Rojišta, Dragorada i Nalješkovca. Preko Zelenja graniči se sa Trnovom; preko prevoja između Laštika i Rojišta prelazi se u selo Radomir; Rojišta i Dragorad razgraničavaju ga od Građana, a povrh Milanovića rupe od zaseoka Donji Šišovići. Naselje predstavlja dosta zbijenu, polukružno raspoređenu grupu kuća. Atar sela, pored uvale u kojoj sunaselje i glavni dijelovi imanja, obuhvata dobrim dijelom i okolne brdske predjele. Na sjeveru mu granica počinje od Debele ploče na dalje vodi grebenom vrha Šišovića, Štrbine i Golubara do Grbače, gdje okreće na zapad do Kaluđerovića, a zatim ide stazom do Brnjila i preko Gornjeg dola do Mijeske skale. Odatle se nastavlja preko vrha Ođa te kod Stubice prelazi put Građani – Ljubotinj, pa pored Dragoševe njive i preko vrha Oberina na sjever do na Debelu ploču. Dužina mu je (SZ—JI) 3,1, širina (CI-JZ) 1,5 km, odnosno površina 4,94 km2. Sredina sela je na visini od 480 m.
Istorijat.
Mada se Gađi y spisima iz 14. i 15. vijeka ne pominju, osnovano se može pretpostaviti da su oni, s obzirom na susjedstvo Šišovića i njihovu starost, takođe staro naselje. U kasnijim izvorima podaci o njemu su vjerovatno dati bilo y okviru Građana ili ljubotinja y cjelini. Godine 1903. imali su 22 d. zajedno sa Radomirom i Građanima pripadali su građanskoj Kapetaniji. Zatim je selo 1906. imalo 18 d., a 1925. popisano je zajednosa Radomirom. Međutim, prema narednim popisima ono je imalo: 1948 (17:72), 1953 (15:69), 1961 (10:46) i 1971 (9 :33). U zadnja dva popisa domaćinstva su prema broju članova bila: sa 1 (1:4), sa 2 (2:0), sa 3 -5 (3 :3) i sa više od 5 (4:2). A struktura glavnih starosno–polnih grupa: prve 20 : 13 (ž. 7 : 3), druga 18 : 13 (ž. 11 :7) i treće 8 (ž. 4 :6).
Struktura stanovništva.
Obrazovna obilježja mještana tada su bila: bez škole 13 : 10 (ž. 12 : 7), sa četvorogodišnjom 19:2 (ž. 7:5), sa osmogocišnjom 4:5 (ž. 0 :2), sa srednjom 0 : 1, a nepismenih 9 : 14 (ž. 9 : 13).
Istovremeno promjene u posjedovnoj i dohodovnoj strukturi domaćinstava pokazuju sljedeći podaci: bez zemlje (0:0),.do 2 ha (1:9), sa 2–5 (1:0), sa 5–8 (3:0 )i sa preko 8 ha. (5:0), pdnosno: poljoprivrednih 5:2, mješovitih 5:1 i nepoljoprivrednih 0 : 6. Podaci pokazuju u kojoj mjeri je ovo malo i dosta zabačeno selo zahvaćeno deagrarizacijom. Imanja se ovdje nude za prodaju a i prodaju se mještanima drugih sela.
U 1953. god. 28 aktivnih izdržavalo je 38 lica; u poljoprivredi 20 : 22, a sa ličnim primanjima bilo je 3. U naredna dva popisa taj odnos se izmijenio ovako: aktivnih 14 : 3, izdržavanih 27 : 24; u poljoprivredi 11 :3, i 15 : 12, a sa ličnim primanjima 5:6.
Tip sela.
Polukružno položeni i grupisani, Gađi pripadaju tipu zbijenih naselja. Preko Radomira, do koga je prokrčen put, izlaze na put Cetinje — Građani – Jadranska magistrala. U selu je samo 8 kuća; na izbi su i pokrivene tiglom; 5 su sa daščanim, a 3 sa malterisanim plafonom. U međuratnom i poratnom periodu izvjesno su opravljane 4 kuće. Popisane su kao 8 stanova sa 293 m3, od kojih su 6 iz prvog i 2 iz drugog perioda ; sa otvorenim ognjištem je 6, a sve su bez električne instalacije. Ovdje su 2 kuće napuštene, a 4 znatno ruinirane. Postojeći stanovi cy: 6 jednosobnih i garsonjera i 2 dvosobna. Od njih se 2 koriste za povremeni boravak.
Vode.
Vode su: izvori — Pišteti iznad sela i Golubar, koji se nalazi u istoimenom brdu, pozadi Velenja, zatim niže sela (oko 300 m) preMa Radomiru su 4 ubla iz kojih mještani najviše uzimaju vodu, i par manjih bistijerni pored kuća.
Stanovništvo.
U selu su jula 1972. god. živjeli (po jedno domaćinstvo):
-Đukanovići,
-Radanovići,
-Đuraševići,
-Vukaševići i:
-Ljutice.
Dva domaćinstva (iz Bara i Titograda) povremeno dolaze.
Ostali podaci o selu.
U to vrijeme domaćinstva su imala: 3 samo ognjište, 5 ognjište i šporet, 3 tranzistor i gusle, 6 crepulju i sač, 7 verige, 8 starije vrste kreveta, 6 stolovače, 3 novije. postelje itd.
S obzirom na to da su kuće na izbi, ovdje je malo pomoćnih objekata. Tada su bile 3 lojate. Selo je inače imalo prevashocno stočarski karakter. Pasišta i listoberi su po okolnim brdima, a obradiva imanja, vinogradi i livade y uvali, odnosno oko i pomeđu kuća. Ona su dosta stiješnjena, ograđena ili podzidana. Komunica sela prostire se od vrha Laštika do izvora u Tunjama (sam izvor se naziva Tunje). Komunica je neograničeno korišćena.
IZVOR: Prema knjizi Dr Pavla S. Radusinovića „Naselja Stare Crne Gore, posebni deo“, izdanje Beograd 1986. godine. Pripremio saradnik Porekla Milodan.
Komentari (0)