Petar M. Demić – Rodovi Banske krajine (Badrić, selo Dragotina)

15. mart 2021.

komentara: 2

ISTORIJSKI PODACI

  • Badrići spadaju među malobrojne srpske rodove potvrđene na području Glinske krajine još krajem XVII veka. Osim toga, njihov prvak – harambaša Raduo Badrić, bio je predvodnik naseljavanja područja oko reke Dragotine.[1]

Prvi pomen Badrića na području Banske krajine (oko 1689. godine)

  • Prema krajiškim spiskovima Prve banske krajiške regimente iz 1772. i 1778. godine, krajiškim izveštajima iste regimente iz perioda od 1779. do oktobra 1786. godine, kao i husarskim spiskovima Banske husarske regimente iz 1772. godine, Badrići su potvrđeni u selu Dragotina (najmanje sedam porodičnih zadruga).[2]

Pomen husara Danila Badrića iz 1772. godine

  • Krsna slava roda Badrića je Đurđevdan.[3]

DNK REZULTATI

  • Oktobra meseca 2019. godine, na Srpskom DNK projektu objavljeni su rezultati DNK testiranja jednog ogranka Badrića iz Dragotine. Analizom rezultata Badrića, utvrđeno je da pripadaju haplogrupi J2b1-M205>Y22059 i da imaju bliska poklapanja sa Demićima iz obližnjeg Gornjeg Klasnića, kao i sa Muidžama iz susednog Donjeg Klasnića. Sva tri roda proslavljaju Đurđevdan, potiču iz susednih sela i dele karakteristične vrednosti na određenim markerima, pa nema sumnje da su u prošlosti bili deo istog plemena – starohercegovačkih Kriča, što je potvrđeno dubinskim testiranjem Demića (J2b1-M205>Y22059>Y155375).[4]

Ovom prilikom pozivamo pripadnike roda Badrića da se jave na mejl adresu [email protected], kako bismo organizovali proveru privatnih mutacija Demića (SNP) i na taj način utvrdili bližu vezu između pomenutih Badrića, Demića i Muidža. Preporučujemo testiranje barem još jednog ogranka Badrića, kako bismo potvrdili prethodni rezultat.

IZVORI I LITERATURA

  • [1] Radoslav Lopašić, ur., „Spomenici hrvatske Krajine, III“, u Monumenta spectantia historiam Slavorum Meridionalium (Zagrabiae: Academia scientiarum et artium Slavorum Meridionalium, 1889), 458.
  • [2] https://www.familysearch.org/search/film/007676944?cat=131635 [pristupljeno 15.03.2021]; https://www.familysearch.org/search/film/007677073?cat=131635 [pristupljeno 15.03.2021]; https://www.familysearch.org/search/film/007608744?cat=485998 [pristupljeno 15.03.2021]; https://www.familysearch.org/search/film/007608740?cat=485998 [pristupljeno 15.03.2021]; https://www.familysearch.org/search/film/007677076?cat=131635 [pristupljeno 15.03.2021]; https://www.familysearch.org/search/film/007677077?cat=131635 [pristupljeno 15.03.2021].
  • [3] Podaci o krsnoj slavi roda Badrića potvrđeni su od strane samih pripadnika ovog roda.
  • [4] dnk.poreklo.rs [pristupljeno 15.03.2021]; forum.poreklo.rs [pristupljeno 15.03.2021].
Avatar photo

Autor članka:
Petar M. Demić

Obrazovanje: Filozofski fakultet Univerziteta u Prištini, doktorske akademske studije istorije

Komentari (2)

Odgovorite

2 komentara

  1. Slobodan Zrnić

    Badrića katolika je bilo u Drnišu u 18. v. Na katastru iz 1755. Antonio Badrić. Sretao sam ih u katoličkim knjigama. Ali su tu u blizini bile i Kričke.

    • Petar M. Demić

      Hvala, Zrniću.

      Vidim da je u našim zapadnim krajevima postojalo i lično ime Badrić. U popisu Kliškog sandžaka iz 1550. godine, na području Popine u Lici, popisan je Badrić (sin Čolovića).