Prezime Gašparović prisutno je kod Srba u zapadnoj Slavoniji, gde se pojavljuje i u varijantama Gašparević, Gačpar, Gačparović.
Porodice koje nove ovo prezime (ili srodna) slave različite krsne slave – Sv. Nikolu, Sv. Dimitrija, Sv. Jovana, Sv. Đorđa i Sv. Tomu.
Sv. Nikolu slave Gašparovići u Bastajima (Bastaji Veliki, Bastaji Mali i Koreničani). Oni slave i Sv. Dimitrija. (U popisu mesta Bastaji iz 1702. godine, popisani su domaćini Radoje „Kasparović“ odnosno Gašparović (Radoy Kasparoviz), Stanko „Kasparović“ odnosno Gašparović (Stanko Kasparovicz), Stojić „Kasparović“ odnosno Gašparović (Stoiz Kasparoviz) i Milić „Kasparović“ odnosno Gašparović (Milich Kasparovich));
Sv. Jovana slave Gasparovići u parohiji Gazije (Voćinski protoprezviterat);
Sv. Đorđa slave Gašparovići u parohiji Rogolje kod Nove Gradiške;
Sv. Tomu slave Gačpari u čečavskoj parohiji.
Prezime Gašparović (i ostala navedena, srodna) nastala su po muškom imenu Gašpar ili Gačpar. Reč je o varijantama imena Kaspar, koje je nosio jedan od trojice novozavetnih mudraca sa istoka, koji su doneli darove novorođenom Hristu. Ime je persijskog porekla. Ovo ime je među Srbima prisutno uglavnom u severozapadnim etničkim područjima, kao i u crnogorskom primorju.
IZVOR: Aleksandar Bačko, Predrag Gojković, Srpske porodice pakračkog i daruvarskog kraja, izdanje autora, Beograd, 2017.
Komentari (0)