Poreklo prezimena, selo Seošnica (Rožaje)

26. januar 2021.

komentara: 0

Poreklo stanovništva sela Seošnica, opština Rožaje – Crna Gora. Prema knjizi dr. Milisava D. Lutovca „Rožaje i Štavica – antropogeografska ispitavanja“ u izdanju Srpskog etnografskog zbornika, Beograd 1960. godine. Priredio saradnik Porekla Milodan.

Položaj sela.

Selo je u dolini Seošničke Rijeke koja protiče kroz varošicu Rožaje i tu se uliva u Ibar. U novije vreme Seošnicu nazivaju i Nujkoviće po bratstvu koje se tu naselilo i razgranalo. Iako selo preseca reka i manji potoci, naselja su na prostranom bilu Mišljenovcu između reke i Dugog Dola.

Tip sela.

Izdvajaju se kuće na Lazovića Brdu i zaravnima na stranama potoka. Središte sela vezano je sokacima za ispašu u Vrhovima i Srednjem Brijegu. U Borovoj Glavi više sela su letnji stanovi. Kažu da su imali planinu u Štedinu pa su je prodali.

Vode, zemlje i šume.

Seošnica je bogata livadama i ispašom, ali oskudeva u vodi jer potoci često presuše. Osobito je siromašan vodom glavni deo sela pošto je zemljište sastavljeno iz krečnjaka. Glavni izvori su: Mičija Česma ili Česma u Selu, Bešlirica (koja presuši) i Stubline u Dugom Dolu. Ali pored reke ima dosta izvora. Za pojilo koriste reku na kojoj imaju jednu redovničku i jednu ujmeničku vodenicu.

Nazivi pojedinih krajeva u selu su: Staro Selo, Lazovića Brdo, Rijeka (livade), Osoje (livade), Krinače, Dugi Do, Popova i Borova Glava, Čauševice, Repišta, Hadžića Brdo i Krivače (njive) gde se širi novo naselje.

Istorija sela.

Ostaci starijeg srpskog stanovništva jesu crkvište i groblje na malom bregu u sredini sela. Na Lazovića Brdu živeli su Lazovići koji su se iselili u Zagrađe kod Ivangrada, odakle su se po svoj prilici ranije i doselili.

Poreklo stanovništva.

Današnji stanovnici:

-Nurkovići (Čauševići, Hamzići i Šabanovići) (34 k.) poreklom su iz Kuča sa Meduna. Rod su im Rastoderi u Bihoru, sa kojima su „delili“ krv i išli zajedno u osvetu. Tri brata: Suljo, Šaban i Hamza najpre su živeli u Barmahali (Rožaje) i Suvom Polju. Suljov otac Sinan, koji je bio čauš na Rožajskom gradu, dobio je berat na agaluk u Seošnici i kad su se u Rožaj u namnožili, prešli su u selo. Broje od doseljenja do prelaska na islam 7 pojaseva.

-Porebrice (4 k.) rodom su iz Borovštice na Pešteru.

-Suljovići (1 k.); predak došao kao zet iz Lučica i uzeo prezime Nurkovića.

Seošnici pripada i zaselak Bačevac. Ovaj kraj je bio doskora naseljen pravoslavnim Srbima. Na to ukazuju crkva kod Popovog Bunara, staro groblje na Metaljci i Stanina Česma na dnu Ledinskog Dola.

Sada u Bačevcu žive:

-Kuči (3 k.) i:

-Šutkovići (2 k.), doseljeni iz Radetina (rožajski kraj). Bačevac se pominje u Šudikovskom pomeniku, što znači da su u njemu živeli pravoslavni Srbi krajem XVIII veka.

IZVOR: Prema knjizi dr. Milisava D. Lutovca „Rožaje i Štavica – antropogeografska ispitavanja“ u izdanju Srpskog etnografskog zbornika, Beograd 1960. godine. Priredio saradnik Porekla Milodan.

Komentari (0)

Odgovorite

Trenutno nema komentara. Budite prvi i ostavite komentar.