Poreklo prezimena, selo Gnila (Tutin)

17. januar 2021.

komentara: 0

Poreklo stanovništva sela Gnila (po knjizi Gnjila), opština Tutin – Raški okrug. Prema knjizi Milisava L. Lutovca „Rožaje i Štavica – anropogeografska ispitivanja“ izdanje SANU, Odeljenje društvenih nauka, 1957. godine. Pripremio saradnik Porekla Milodan.

Položaj i ime sela.

Gnjila je staro naselje koje se pominje u Žičkoj hrisovulji. Sigurno je to ime dobila po glini (gnjili) koje ovde ima. Selo je s obe strane Vidrenjaka, na stranama koje padaju u malu aluvijalnu ravan pored reke.

Vode.

Izvorske vode ima gotovo svuda; najvažniji su izvori: Vrelo, Studenac, Belica, Šoša, Zmijina Voda i izvor na Dudića Livadi.

Zemlje i šume.

Gnjila se osobito odlikuje prostranstvom livada u kojima je trava sočna i seno pitomo. Takvi prirodni uslovi su bili od uticaja da se ovde održe naselja od Srednjeg veka do danas. Ali se stanovništvo smenjivalo osobito poslednjih dvesta godina.

Poreklo stanovništva.

Ostaci starijeg srpskog stanovništva su: staro „latinsko“ ili „grčko“ groblje sa dugačkim pločama, zatim temelji kuća u Šoši i drugim krajevima sela.

Pošto je zemlja pripadala agama, srpsko stanovništvo je bilo izloženo pomeranju osobito posle oslobođenja Toplice. Prema tome, današnje stanovništvo je doseljeno u novije vreme. To su:

-Aljuševići (1 k.) koji su došli iz Jablašše (okolina Rožaje);

-Pantelići (8 k.) (slava sv. Alimpije) čiji se predak doselio pre sedamdeset godina iz susednog sela Dulebe;

-Savići (7 k.) (slava sv. Nikola) spustili su se iz sela Dobrinje u šumu koju su iskrčili.

IZVOR: Prema knjizi Milisava L. Lutovca „Rožaje i Štavica – anropogeografska ispitivanja“ izdanje SANU, Odeljenje društvenih nauka, 1957. godine. Pripremio saradnik Porekla Milodan.

Komentari (0)

Odgovorite

Trenutno nema komentara. Budite prvi i ostavite komentar.