Poreklo prezimena, selo Gornje Korminjane (Kosovska Kamenica)

Poreklo stanovništva sela Gornje Korminjane, opština Kosovska Kamenica – Kosovskopomoravski okrug. Prema knjizi Atanasija Uroševića „Gornja Morava i Izmornik“, izdanje Beograd 1935. godine. Priredio saradnik Porekla Milodan.

Položaj i tip sela.

Selo je na desnoj strani Morave ispod ogranaka Karadaga. Tipa je zbijenog. Na mahale se deli po jačim rodovima u pojedinim delovima sela.

Postanak i istorijat sela.

Selo je do pre 100 godina bilo preko puta Donjeg Korminjana s leve strane Morave, na mestu „Šticare“, kako se i selo tada zvalo. Kako je bilo na drumu zbog čestih prolaza tatara njegovi stanovnici se presele na današnje mesto, gde su im bila trla. A kako je ovo bio hatar sela Korminjana to i ovo selo dobije isto ime, samo su i jednom i drugom Korminjanu pridodati atributi po prirodnom položaju. U selu ima još starinaca iz Šticara. Selo je raslo priraštajem i doseljavanjem.

Poreklo stanovništva.

Rodovi:

-Vučkovići (Z k., sv. Đorđe Alimpije), starinci iz Šticara.

-Svrakići (1 k.),

-Matići (3 k.) i:

-Zajčevići (9 k.). svi slave sv. Đorđa Alimpija; starinci iz Šticara.

-Kamišević (6 k., sv. Đorđe Alimpije). Starinom su iz Gornje Šipašnice (Kriva Reka) a doseljeni su u Šticare zbog zuluma pre 150 godina.

-Palićevi (4 k., sv. Đorđe Alimpije), doseljenici nepoznatog porekla; prihvatili ih Vlajkovići u Donjem Korminjanu i oženili; pre 100 godina su doseljeni iz Donjeg Korminjana.

-Slavkovci (8 k., sv Nikola); doseljeni u Šticare pre 110 godina iz vranjskog kraja. Zovu ih i Bugari.

-Miličići (Z k., sv. Nikola), doseljeni iz Kololeča (Kriva Reka) pre 60 godina.

-Baba-Janjići (3 k., sv. Nikola), preseljeni iz Raniluga pre 80 godina kao čifčije. Prezime im je po nekoj čuvenoj babi Jani.

-Dezići (1 k., sv. Mina), preseljeni iz Raniluga kao čifije kad i Baba Janjići.

-Mickovići (2 k., sv. Nikola), preseljeni iz Raniluga kao čifčije kad i Baba-Janjići. Dalja starina kao kod Tanaskovića u Ranilugu, jer su odeljeni od njih.

-Totići (2 k., sv. Arhanđeo), doseljeni iz Vitine pre 100 godina.

-Ćosići (4 k., sv. Nikola), preseljeni iz Raniluga pre 100 godina.

-Đurđići (1 k., sv. ‘Borđe). Starinom iz Dobrosina; doseljeni pre 100 godina od zuluma.

-Stojilkovci (1 k., sv. Petka), doveo ih gospodar za čifčije iz Šipašnice (Kriva Reka) pre 50 godina.

IZVOR: Prema knjizi Atanasija Uroševića „Gornja Morava i Izmornik“, izdanje Beograd 1935. godine. Priredio saradnik Porekla Milodan.