Poreklo prezimena, selo Devaja (Vitina)

6. avgust 2020.

komentara: 0

Poreklo stanovništva sela Devaja (po knjizi Devaje), opština Vitina – Kosovskopomoravski okrug. Prema knjizi Atanasija Uroševića „Gornja Morava i Izmornik“, izdanje Beograd 1935. godine. Priredio saradnik Porekla Milodan.

Položaj sela i vode.

Selo je u dolini Devajskog Potoka, između brda Visoče, Goleša i Kosmajke. Voda za piće dobija se iz bunara po dvorištima i na ulicama.

Zemlje i šume.

Topografski su nazivi za njive: Rasulje, Tadljirka i Selište; za šumu: Visoča, Kosmajka i Goleš.

Tip sela.

Selo je zbijenog tipa. Deli se u „tursku maalu“, na desnoj strani i srpsku ili kaursku malu, na levoj strani potoka.

Poreklo stanovništva.

U selu ima starinačkog ili davno doseljenog stanovništva, koje je zaboravilo svoju starinu. Oko 1780. godine je jedna srpska kuća ovog sela prešla u islam. Tada se osim jedne ostale srpske pravoslavne kuće rasele, te ove dve zaostale kuće podele zemlju. Desna strana potoka je pripala pravoslavnoj, a leva poislamljenoj kući, pa su one i docnije tako postojale i posle priraštaja sela. Zbog većeg bogatstva u vodi desne strane potoka muslimani su docnije isterali pravoslavne na levu stranu, a sami se tamo preselili.

Posle Balkanskoga rata Srbi su počeli kupovati kuće i imanja na desnoj strani, te sada i u »turskoj“  mahali žive tri srpske kuće.

U selu žive pravoslavni i poarbanašeni Srbi muslimani.

Rodovi:

-Stanisav (5 k., sv. Đorđe Alimpije), pravoslavni Srbi, starinci.

-Terzije (3 k., sv. Đorđe Alimpije), pravoslavni Srbi, starinci.

-Pavići (2 k., sv. Nikola), pravoslavni Srbi, preseljeni iz Mogile 1916 god.

-Petkanići (2 k., sv. Nikola), pravoslavni Srbi, preseljeni iz Trpeza 1910 god.

-Kurdijovići (13 k.) od kojih su postali:

-Veseljovići (Z k.), poislamljeni pa poarbanašeni Srbi; pripadaju fisu Tsač. U islam su prešli pre 150 godina u Devaju. Starinu svoju znaju u Budrizi. Smatraju se za daljne srodnike sa poarbanašenim Smakićima u Cernici.

IZVOR: Prema knjizi Atanasija Uroševića „Gornja Morava i Izmornik“, izdanje Beograd 1935. godine. Priredio saradnik Porekla Milodan.

Komentari (0)

Odgovorite

Trenutno nema komentara. Budite prvi i ostavite komentar.