Poreklo stanovništva sela Kamena Glava (po knjizi Kamenoglava), opština Uroševac– Kosovski okrug. Prema knjizi Atanasija Uroševića „Gornja Morava i Izmornik“, izdanje Beograd 1935. godine. Priredio saradnik Porekla Milodan.
Položaj sela.
Selo je na brdima i kosama.
Vode.
Voda za piće dobija se iz jedne česme i iz izvora „Glavica“ kao i iz bunara po dvorištima u selu.
Zemlje i šume.
Topografski su nazivi za njive: Livatka, Žabar, Staro Selo, Bel Dub i Lazin; za šumu: Glavica, Zabeli Tmal (Veliki Zabel), Špati Voglj (Mala Kosa), Blata, Stogovica i Jazbina.
Tip sela.
Selo je razbijenog tipa. Deli se u četiri mahale: y mahalu Lugve, nazvanu po lugu, Džamisku Mahalu, mahalu Piskavices (Pijavička Mahala), po pijavicama kojih je bilo po močvarima oko nje, i mahalu Tafaliju, po prezimenu arbanaškog roda koji živi u njoj. Kuće u mahalama nisu grupisane. Udaljenja između mahala su 1—2 km.
Postanak sela.
Selo je starije od doseljavanja Arbanasa, jer su oni u njemu zatekli Srbe, od kojih su se neki iselili a neki prešli u islam. Selo je tada bilo na mestu zvanom Staro Selo.
Arbanasi su podigli kuće nešto južnije od njega, gde je sada selo. Posle iseljavanja nekih Srba, ostali Srbi premeste svoje kuće u blizinu arbanaških. Selo je docnije raslo priraštajem i doseljavanjem.
Poreklo stanovništva.
U selu sada žive poarbanašeni Srbi muslimani i Arbanasi muslimani*. Rodovi poarbanašenih Srba muslimana žive u Džamiskoj Mahali. To su:
-Krstići (39 k.). U islam su prešli pre 120 godina. Četvrti pojas im je srpski: Dželja, Nezir, Dema, Staniša. Pored starog nametnuto im je i novije prezime Bošnjak, zbog „poturčenja“. Da pređu u islam uticao je i nagovarao ih arbanaški rod Lugovit, y čijoj je odaji izvršen verski obred oko prelaza u muslimansku veru, pa ih je on uveo i u svoj fis.
Arbanaški rodovi:
U mahali Lugovit:
-Kurdija (8 k.), od fisa Gaš. Doseljeni pre 180 godina iz Bunari Kurdije u Ljumi. Prvo su bili nastanjeni u Mramoru (Kosovo), potom u Vrbanu, odakle su prešli u Kamenoglavu;
-Ajdarovit (8 k.), od fisa Gaš, doseljeni za prvima iz istog kraja;
-Lugovit (15 k.) od fisa Gaš. Doseljeni posle Ajdarovita iz istog kraja.
U mahali Piskavices su:
-Toskovit (8 k.), od fisa Gaš. Postali deobom od roda Kurdija. Prezime im je došlo po nekom pretku koji je imao gunju kao Toska;
-Kaća (12 k.),
-Muraj (10 k.) i:
-Limonovit (12 k.), od fisa Gaš Doseljeni iz Ljume pre 150 godina;
-Sirinić (4 k.), od fisa Beriš, doseljeni su iz Firaja u Siriniću oko 1890 godine.
U makali Tafalija su:
-Tafalija (32 k.), od fisa Gaš. Doseljeni iz Ljume pre 180 godina.
U Tursku je 1913 iseljena jedna arbanaška kuća.
* Godine 1924 y reonu ovoga sela naseljeno je 5 srpskih kuća iz Sirinića i jedna kuća iz Crne Gore. Njihove kuće su na zapadnom podnožju brda Glavice, pored kosovske železničke pruge, te nisu uzete u obzir, pošto je ovo mesto izvan granišš Gornje Morave.
IZVOR: Prema knjizi Atanasija Uroševića „Gornja Morava i Izmornik“, izdanje Beograd 1935. godine. Priredio saradnik Porekla Milodan.
29. mart 2023. u 11:35
Sarplaninac
Iz Kameneglave potice rod Kostanceveci koji danas cine najveci rod u selu Vratnica kod Tetova.
Kostanećevci (26 k., Petkovdan). Doseljeni krajem 18. veka iz Kamene Glave kod Uroševca. Dvojica braća Kosta i Uroš su pobegli od osvete i došli sa sestrom u Vratnicu oko 1770 god. Kostanećevci dobili su ime po selu Koštanjevo u Sirinićkoj župi, danas selo sa potpunom albanskom stanovništvom. U Koštanjevu bili su starinci. Kostanećevci pripadaji haplogrupi E-V13.