Poreklo prezimena, selo Kamena Glava (Uroševac)

28. jun 2020.

komentara: 1

Poreklo stanovništva sela Kamena Glava (po knjizi Kamenoglava), opština Uroševac– Kosovski okrug. Prema knjizi Atanasija Uroševića „Gornja Morava i Izmornik“, izdanje Beograd 1935. godine. Priredio saradnik Porekla Milodan.

Položaj sela.

Selo je na brdima i kosama.

Vode.

Voda za piće dobija se iz jedne česme i iz izvora „Glavica“ kao i iz bunara po dvorištima u selu.

Zemlje i šume.

Topografski su nazivi za njive: Livatka, Žabar, Staro Selo, Bel Dub i Lazin; za šumu: Glavica, Zabeli Tmal (Veliki Zabel), Špati Voglj (Mala Kosa), Blata, Stogovica i Jazbina.

Tip sela.

Selo je razbijenog tipa. Deli se u četiri mahale: y mahalu Lugve, nazvanu po lugu, Džamisku Mahalu, mahalu Piskavices (Pijavička Mahala), po pijavicama kojih je bilo po močvarima oko nje, i mahalu Tafaliju, po prezimenu arbanaškog roda koji živi u njoj. Kuće u mahalama nisu grupisane. Udaljenja između mahala su 1—2 km.

Postanak sela.

Selo je starije od doseljavanja Arbanasa, jer su oni u njemu zatekli Srbe, od kojih su se neki iselili a neki prešli u islam. Selo je tada bilo na mestu zvanom Staro Selo.

Arbanasi su podigli kuće nešto južnije od njega, gde je sada selo. Posle iseljavanja nekih Srba, ostali Srbi premeste svoje kuće u blizinu arbanaških. Selo je docnije raslo priraštajem i doseljavanjem.

Poreklo stanovništva.

U selu sada žive poarbanašeni Srbi muslimani i Arbanasi muslimani*. Rodovi poarbanašenih Srba muslimana žive u Džamiskoj Mahali. To su:

-Krstići (39 k.). U islam su prešli pre 120 godina. Četvrti pojas im je srpski: Dželja, Nezir, Dema, Staniša. Pored starog nametnuto im je i novije prezime Bošnjak, zbog „poturčenja“. Da pređu u islam uticao je i nagovarao ih arbanaški rod Lugovit, y čijoj je odaji izvršen verski obred oko prelaza u muslimansku veru, pa ih je on uveo i u svoj fis.

Arbanaški rodovi:

U mahali Lugovit:

-Kurdija (8 k.), od fisa Gaš. Doseljeni pre 180 godina iz Bunari Kurdije u Ljumi. Prvo su bili nastanjeni u Mramoru (Kosovo), potom u Vrbanu, odakle su prešli u Kamenoglavu;

-Ajdarovit (8 k.), od fisa Gaš, doseljeni za prvima iz istog kraja;

-Lugovit (15 k.) od fisa Gaš. Doseljeni posle Ajdarovita iz istog kraja.

U mahali Piskavices su:

-Toskovit (8 k.), od fisa Gaš. Postali deobom od roda Kurdija. Prezime im je došlo po nekom pretku koji je imao gunju kao Toska;

-Kaća (12 k.),

-Muraj (10 k.) i:

-Limonovit (12 k.), od fisa Gaš Doseljeni iz Ljume pre 150 godina;

-Sirinić (4 k.), od fisa Beriš, doseljeni su iz Firaja u Siriniću oko 1890 godine.

U makali Tafalija su:

-Tafalija (32 k.), od fisa Gaš. Doseljeni iz Ljume pre 180 godina.

U Tursku je 1913 iseljena jedna arbanaška kuća.

* Godine 1924 y reonu ovoga sela naseljeno je 5 srpskih kuća iz Sirinića i jedna kuća iz Crne Gore. Njihove kuće su na zapadnom podnožju brda Glavice, pored kosovske železničke pruge, te nisu uzete u obzir, pošto je ovo mesto izvan granišš Gornje Morave.

IZVOR: Prema knjizi Atanasija Uroševića „Gornja Morava i Izmornik“, izdanje Beograd 1935. godine. Priredio saradnik Porekla Milodan.

Komentari (1)

Odgovorite

Jedan komentar

  1. Sarplaninac

    Iz Kameneglave potice rod Kostanceveci koji danas cine najveci rod u selu Vratnica kod Tetova.
    Kostanećevci (26 k., Petkovdan). Doseljeni krajem 18. veka iz Kamene Glave kod Uroševca. Dvojica braća Kosta i Uroš su pobegli od osvete i došli sa sestrom u Vratnicu oko 1770 god. Kostanećevci dobili su ime po selu Koštanjevo u Sirinićkoj župi, danas selo sa potpunom albanskom stanovništvom. U Koštanjevu bili su starinci. Kostanećevci pripadaji haplogrupi E-V13.