Predstavljanje knjige dr Vladana Čokića “Poreklo i srodstvo familija doseljenih u Šumadiju u 18. veku – Demografska i genetička analiza rodova”

12. decembar 2019.

komentara: 7

Monografija “Poreklo i srodstvo familija doseljenih u Šumadiju u 18. veku – Demografska i genetička analiza rodova” autora dr sc. med Vladana Čokića biće predstavljena u Domu kulture u Kovačevcu (opština Mladenovac) 28. decembra 2019. (subota) u 17 časova.

Knjiga je objavljena pod pokroviteljstvom Ministarstva prosvete, nauke i tehnološkog razvoja, a izdavač je Institut za medicinska istraživanja Univerziteta u Beogradu. Priprema knjige je urađena u saradnji sa predstavnicima Istorijskog instituta Beograd i Biološkog fakulteta, Univerziteta u Beogradu.

Obrađena su sledeća naselja sa popisima od 15. do 19. veka: Kovačevac, Vlaška, Koraćica, Amerić, Mladenovac, Kusadak, Azanja, Ratari, Velika Krsna, Ropočevo, Topola, Blaznava, Božurnja, Vojkovci, Masloševo.

Iz sažetka knjige:

Na osnovu predanja pretpostavlja se poreklo i srodstvo familija u Šumadiji. Uporednim korišćenjem arhivske građe i genetičke genealogije otvorena je nova mogućnost za demografsko i etnološko istraživanje doseljenika preovlađujuće dinarske struje u Šumadiji (oblast Jasenica) iz 18. veka. Visokoreprezentativan uzorak obuhvata kako četvrtinu naselja tako i četvrtinu stanovništva u ispitivanim opštinama (Mladenovac, Smederevska Palanka i Topola).

Korišćeni su rajinski popisi iz osmanskih arhiva od 15. do 18. veka, austrijski popisi iz prve polovine 18. veka, čibučki i arački tefteri iz prve polovine 19. veka, popisi stanovništva iz druge polovine 19. veka, školske upisnice iz 19. i 20. veka, kao i crkvene matične knjige od 1837. godine pa do polovine 20. veka. Upotrebom arhivske građe sastavljeni su detaljni rodoslovi 16 familija (oko 300 godina stari, sa 3516 članova), u okviru 5 zajednica familija – bratstava.

Mnoga predanja o zajedničkom pretku bratstava su potvrđena u poslednjem dostupnom osmanskom popisu iz 1741. godine. Tokom dva veka demografske analize, primetan je pad nataliteta nakon Prvog svetskog rata i ukazano je na značaj imunizacije u kontekstu dečjeg mortaliteta, dok konstantan pad bračnih zajednica imamo nakon Drugog svetskog rata u ispitivanim familijama Jasenice. Tri veka prisustva i brakova na jednom području otvara mogućnost endogamije, koja je potvrđena kroz familijarno praćenje.

Prikupljen je 181 uzorak za DNK analize Y hromozoma od članova ispitivanih familija na osnovu rodoslova. Populacionom genetikom je potvrđena pretežna zastupljenost haplogrupa I2a i R1a kod 151 obuhvaćene familije (u okviru 17 bratstava), što odgovara proseku na državnom nivou. Međutim, imamo povećanu zastupljenost haplogrupe R1(17,2%) i potpuno odsustvo haplogrupe E1b1b, što se drastično razlikuje od prosečne zastupljenosti istih u Srbiji. Ovi rezultati pouzdano otkrivaju da su familije koje nose različita prezimena, iz iste geografske oblasti, paternalno povezane i da postojane razlike alela između familija potiču od genskih mutacija kod zajedničkog pretka bratstva.

Komentari (7)

Odgovorite

7 komentara

  1. Slavko Vujčić

    I2 DN
    I2a1b L621 L147.2 Nor 13 24 16 11 14 15 13 13 11 31 18

    Rođen sam u Bačincu u Jaseničkom okrugu. Slavim Đurđica. Pojasnite mi malo. Hvala.

  2. Postoje Vujičići u Ameriću, koji isto slave Đurđic i isto su haplogrupa I2a, ali se razlikujete u 3 markera (4 ponovka) od priloženih što vas udaljuje od rođačkih veza. Njihov predak iz 1741. je Vujča Subota, već naseljen u Ameriću. Imaju predanje o poreklu iz okoline Skadra.

    • Dragan

      Gospodine Čokiću.
      U tekstu ste napisali da je poslednji osmanski popis iz 1741 godine “dostupan ” da li to znači da je preveden i gde bih mogao da ga pogledam. Ja sam poreklom iz Šumadije Jarmenovci Topola, pripadam haplogrupi I2a- PH908>FT14506>Y52621 i slavim Đurđic, i ispitujem svoje poreklo.
      Pozdrav Dragan Milivojević

  3. Maja Rakić

    Gde možemo kupiti ovu knjigu.

  4. Danijela

    Gde se moze kupiti knjiga?

  5. Potomak

    Molim Vas, da li se u knjizi pominju Mijailovići sa slavom Sveta Petka, doseljeni iz Hercegovine po usmenom predanju porodice (tragam odakle, mesto) ? Po nekim indicijama to može biti Milutovac , staro naselje Orlovac, pa potom, u vreme Kočine krajine na sve strane, u Srem i okolinu : Ratina i Metikoš. Ovo su samo moje pretpostavke zasnovane na podacima sa sajta Poreklo, pretragama karte Srbije i kontaktiranjem mesnih zajednica, crkava i meštana sa istim prezimenom . U Milutovcu, na sajtu, se pominju Mihailovići-Bjelopavlići sa istom slavom ali su greške h-j bile i ostale česte, a rođake istih u Ratini i Metikošu kao Mijailoviće.
    Moj predak Živko Mijailović se pominje u III popisu sela Štitar (Šabac), u grupi doseljenih između I srpskog ustanka i 1829.g. Za njega piše da se doselio “od Morave”, što njegovim direktnim potomcima Milićevićima i Milinkovićima sa istom slavom u selu Štitar, nije poznato (tragam odakle se doselio, mesto u Srbiji).
    Ukoliko u Vašoj knjizi ima pomena o mojim precima rado ću je nabaviti.
    Unapred hvala na informaciji.