Poreklo stanovništva sela Stankovce (po knjizi Stankovac), opština Glogovac – Kosovski okrug. Prema knjizi Tatomira Vukanovića „Drenica“ – a na osnovu istraživanja obavljenih od 1934. do 1937. godine. Priredio saradnik Porekla Milodan.
Položaj i tip sela.
Stankovac pripada džematskom tipu sela, čiji su džemati razređeni jedan od drugog, sa primesom razbijenosti. U starini selo se nalazilo na brežuljkastom zemljištu, nešto visočije od današnjeg položaja, pored seoske česme. Zbog podvodnog zemljišta, selo se preselilio na brdašcu Dreničke površi. Rodovska gumna se nalaze do okućnice, a mestimično i u okućnicama.
Groblja.
Do sela se nalazi starovremsko groblje zvano Vorre kg krushqeve. O tom groblju u Arbanasima ovoga sela postoji sledeća tradicija: U staro vreme sreli su se svatovi dve svadbe, na seoskom putu, pa su se međusobno oružjem potukli i u krvavoj borbi svi su izginuli, i tu su sahranjeni.
U narodu se veruje, daje u starini bio običaj, da se svatovi uvek potuku, ako se sretnu na putu.
U Stankovcu se nalazi starovremska česma, zvana Kroni mretit. O toj česmi postoji kod arbanasa sledeća legenda: U staro doba, nigde u blizini ovoga sela nije bilo vode. Kad je bio Kosovski boj 1389. godine, naiđe tuda turski sultan Murat, pa kako mu je vojska mnogo bila žedna, izvadi sablju, zamahne njome i udari po jednom kamenu iz kojeg je odmah potekla voda. Tako je postala česma Kroni mretit.
Selo Stankovce ima nekoliko groblja. Tako, mahala Đurašin ima groblje u selu Koratici, sa kojim se graniči. Glavno seosko groblje nalazi se pokraj sela. Uz to jedna mahala ima posebno svoje groblje u svome mahalskom ataru.
Srbi kolonisti u 1935. godini nisu imali još svoje seosko groblje.
Vode i ostali podaci o selu.
Pored nekoliko česama selo Stankovac ima i znatan broj rodovskih bunara, koji se nalaze u okućnicama rodovskim. Stankovac ima svoju seosku šumu, na koju imaju podjednaka prava svi seljani ovoga sela.
Prema statističkim podadima iz 1914. godine Stankovac sa zaseokom Jurišince, imao je 307. stanovnika.
Prema popisu stanovništva iz 1921. godine, Stankovac je imao 275 stanovnika sa 40 domova.
Poreklo stanovništva.
Prema mojim proučavanjima naselja i porekla stanovništva, u 1935. godini, Stankovac je imao sledeći broj rodova:
A p b a n a s i:
-Isufović, fis Šalj, 11 kuća. Poreklom su iz Šalje, Arbanija, odakle se doselila 1 kuća, 1685. godine. Smatraju se među najstarije rodove ovoga sela.
-Ajazović, fis Šalj, 1 kuća. Ovaj rod pripada grupi starijih rodova ovoga sela. Poreklo vode iz Arbanije iz predela Šalj, odakle se doselila 1 kuća 1715. godine, nasilno se useljavajući. Kasnije su kupili zemlju od nekoga Hadži Ajdar – Gega iz Đakovice, feudalnog gospodara ovoga sela. Od ovoga roda 1 kuća je odseljena 1929. godine u Đakovicu.
-Ramović, fis Šalj, 11 kuća. Poreklom su iz predela Šalje – Arbanija, odakle se doselila 1 kuća 1715. godine.
-Pirak, fis Šalj, 4 kuće. Doseljeni su iz Pire — Arbanije, 1805. godine, a doselila se 1 kuća. Od ovoga roda 1 kuća se odselila u Arbaniju 1928. godine. Po tradiciji rod se naselio na „batal“, imanje.
-Vujanovo, fis Krasnić, 3 kuće, muhadžiri. Poreklom su iz Vujanova – Pusta Reka, odakle se 1 kuća doselila 1879. godine.
-Višesel, fis Krasnić, 2 kuće, muhadžiri. Poreklom su iz sela Domaneka u Drenici, odakle su se 1735. godine preselili u Toplicu. Iz Toplice su 1879. godine, prešli y Kišnu Reku, a odatle u Stankovac 1915. godine, kojom prilikom je doseljena l kuća.
-Đoš, fis Šalj, 4 kuće. Starinom su iz Orahovca, odakle su doseljeni 1835. godine, a doselila se 1 kuća. Od ovoga roda 1 kuća je ostala u Orahovcu, a 1 kuća se odselila u Đakovicu.
-Nišor, fis Bitić, 1 kuća. Ovaj se rod doselio u Stankovac 1930. godine iz dreničkog sela Donje Fuštice, i često se seljakalo kroz drenička sela, zanimajući se zemljoradnjom na čiflačkim imanjima.
-Lauta, fis Keljman, 1 kuća. Ovaj je rod doseljen 1835. godine iz dreničkog sela Koračice, odakle ih je selo proterale.
-Došljak, fis Šalj, 1 kuća. Ovaj roda se doselio u Stankovac 1860. godine iz kosovskog sela Slatine.
-Konjuša, fis Sop, 1 kuća, muhadžiri. Starinom su iz Arbanije, a doseljeni su iz Konjuše u Toplici prvo na Kosovo, a sa Kosova kao domazet njihov predak je došao u Stankovac.
-Brestovce, fis Krasnić, 2 kuće, muhadžiri. Doseljena je 1 kuća 1879. godine iz Brestovca — Leskovac.
C i g a n i (Mađupi):
-Savrov, fis Šalj, 1 kuća. Doseljeni su 1855. godine iz Savrova — Prizren.
-Maković, fis Krasnić, 1 kuća. Doseljeni su 1925. godine iz Batusa na Kosovu.
S r b i (kolonisti):
-Bodić, 1 kuća, slave Sv. Jovana Krstitelja, a prislužuju Sv. Jovana Letnjeg. Doseljeni su iz Novog Adžibegovca – Smederevo posle Prvog svetskog rata kao kolonisti. Starinom su iz predela Binač Morave kod Gnjilana.
-Ignjatović, 1 kuća, slave Sv. Dimitrija. Kao kolonisti su doseljeni 1928. godine iz Selevca — Smederevo. Starinom su sa Kosova.
-Kugler, 1 kuća, slave Sv. Stevana, prislužuju Sv. Stevana Letnjeg. Poreklom su iz Pančeva, odakle su doseljeni 1934. godine i u to doba prešao y pravoslavlje iz katoličanstva, a slave je primio od ženinog roda.
-Petković, 1 kuća, slave Sv. Dimitrija. Doseljeni su iz Selevca — Smederevo, 1928. godine. Starinom su sa Kosova.
Prema iznetome u 1935. godini u Stankovcu je bilo sledeće populaciono stanje:
Arbanaških rodova je bilo: 12, sa 48 kuća.
Cigana Mađupa je bilo: 2 roda, sa 2 kuće.
Srba kolonista je bilo: 4 roda, sa 4 kuće.
Prema popisu stanovništva iz 1948. godine Stankovac je imao 538 stanovnika, od toga 280 muških i 258 ženskih, sa 21 kućom.
IZVOR: Prema knjizi Tatomira Vukanovića „Drenica“ – a na osnovu istraživanja obavljenih od 1934. do 1937. godine. Priredio saradnik Porekla Milodan.
Komentari (0)