Poreklo prezimena, selo Marina (Srbica)

20. novembar 2019.

komentara: 0

Poreklo stanovništva sela Marina, opština Srbica – Kosovskomitrovački okrug. Prema knjizi Tatomira Vukanovića „Drenica“ – prema istraživanjima obavljenih od 1934. do 1937. godine. Priredio saradnik Porekla Milodan.

Položaj, tip sela, vode i groblja.

Marina se nalazi y dreničkoj ravnici, a pripada džematskom tipu dreničkih niziskih sela. Poreed sela se nalazi seosko groblje. Marina ima seosku kolektivnu šumu i utrinu. Pored toga, selo ima i kolektivni seoski bunar. Mnoge kuće imaju u svojim okućnicama rodovske bunare sa pijaćom vodom.

Ime sela.

Kod Arbanasa selo Marina postoji sledeća tradicija o imenu ovoga sela, koju je saopštio T. Stanković. Ta tradicija glasi: Mesto na kome je Radovan (lovac despota Đurđa) zapitao Mariju kćer Đurđa Brankovića, kako je ozdravila, zove se Marina. Zatim je tu podignuta mapa crkvica, koja je sada u ruševinama. Pominjem, toponim Radovan, postoji i danas u selu Marini.

Postanak sela.

O postanku imena sela Marine, ja sam kod Albanaca ovoga sela zapisao sledeću tradiciju. Bio neki kralj u Srbiji, koji je imao jednu kćer, koja je bila veoma ružna. Zbog njene rugobe otac je otera od sebe, da je tako ružnu ne bi više gledao, kao i da ga pred svetom ne sramoti. Ova devojka pođe u svet i putujući tako kroz šumu dođe do jedne crkve, kod koje legne i zaspi. Kada se sutradan probudila, a ona lepa i to toliko lepa da joj lepote nije bilo u svetu. Iza toga vrati se ona svome ocu, ali je otac nije prepoznao. Ispriča ona svome ocu sve što se sa njom dogodilo i od toga doba to mesto se prozove njenim imenom Marina i postepeno se naseli. Ova narodna tradicija, koja živi kod Albanaca ovoga naselja, mnogo podseća na tradiciju o lečenju jedne bolesne kćeri despota Đurđa Brankovića u Devičkoj planini od strane neposnika Janićija Devičkog.

Istorijat, prinosi i ostali podaci o selu.

Prema katastašžom popisu oblasti Brankovića iz 1455. godine, navodi se selo Marin, sa 12 kuća. To je današnje selo Marina u Drenici. U popisu se navodi prinos od vinograda u Marini, koji je iznosio 100 čabrova, a spahijski ušur je bio 10 čabrova.

Prema statističkim podacima iz 1914. godine, Marina je imala 227 stanovnika.

Prema popisu stanovništva iz 1921. godine, Marina je imala 228 stanovnika, sa 25 domaćinstva.

Poreklo stanovništva.

Prema proučavanjima naselja i porekla stanovništva u 1935. godini u Marini je obitavalo ovo stanovništvo.

Arbanasi:

-Jašarević, fis Gaš, 4 kuće. Starinom su iz Drenice, iz sela Rezala, odakle su y starinu preseljeni y dreničko selo Kućicu. Iz Kućice su 1815. godine preseljeni u selo Marinu.

-Ngucat, fis Gaš, 7 kuća. Starinom su od Ljume u Arbaniji. U Drenicu su se naselili y Marinu pre 150 godine – 1875- godine- Od ovoga roda ima familija u selo Čelopeku na Kosovu, koji su odseljeni od ovoga roda iz Marine (Gl. Elezović ovaj rod navodi kao Gucatić. –Rečnik kosovsko–metohijskog dijalekta, I, str. 117).

-Fetaović, fis Hot, 9 kuća. Ovo je najstariji rod u Marini, a poreklom je iz Arbanije, odakle je doseljena 1 kuća 1755.

-Šabanović, fis Mzez, 5 kuća. I ovaj rod vodi poreklo iz Arbanije, odakle je doseljena jedna kuća 1785. Od ovoga roda je jedna kuća odseljena 1915. godine u selu Belince – Kosovo.

-Dibre, fis Gaš, 1 kuća, muhadžiri, u Marinu su doseljeni iz Toplice, gde su njihovi preci bili u vreme turske vladavinne panduri, starinom su od Debra u Makedoniji.

U vreme feudalne turske vladavine, Barina je jedno vreme bila feudalni posed nekoga Zejnel – bega iz Peći.

Prema iznetome, u Marini je 1936. godine obitavalo arbanaških rodova 7, sa 29 kuća.

Prema popisu stanovništva iz 1948. godine, Marina je imala 255 stanovnika, od toga 145 muških i 110 ženskih, sa 44 kuće.

IZVOR: Prema knjizi Tatomira Vukanovića „Drenica“ – prema istraživanjima obavljenih od 1934. do 1937. godine. Priredio saradnik Porekla Milodan.

Komentari (0)

Odgovorite

Trenutno nema komentara. Budite prvi i ostavite komentar.