Poreklo prezimena, selo Kladernica (Srbica)

30. oktobar 2019.

komentara: 0

Poreklo stanovništva sela Kladernica, opština Srbica – Kosovskomitrovački okrug. Prema knjizi Tatomira Vukanovića „Drenica“ – prema istraživanjima obavljenih od 1934. do 1937. godine. Priredio saradnik Porekla Milodan.

Položaj i tip sela.

Kladernica se nalazi u dolini Kladerničke reke i po kosama susednih brda. Pripada džematskom razređenom tipu dreničkih sela. Selo ima kolektivnu seosku šumu.

Vode.

Seoske mahale imaju kolektivne mahalske bunare, odakle se stanovništvo koje nema u okućnici bunar, služi vodom za piće i druge kućevne potrebe.Ti bunari služe i za napajanje domaće stoke vodom, kao i za pranje rublja. U seoskim okućnicama se nalaze i bašte i rodovska gumna. Domaća stoka se napaja i na Kladerničkoj reci, gde izvesni seoski rodovi i peru rublje. Pored bunarske pijaće vode, u selu ima i izvestan broj broj izvora i vrela sa kojih se voda upotrebljava za piće.

Groblja i verski objekti.

Kladernica ima džamiju i četiri seoska groblja, koja se nalaze pokraj sela. Do sela se nalazi Vorre té’ magjupi, a pokraj džamije je groblje Vorra ga oxhallari.

Istorijat sela i prinosi.

U katastarskom popisu oblasti Brankovića iz 1455. godine navodi se selo Kladepnica, sa 48 kuća. Od toga je bilo 44 srpskih kuća, 2 arbanaške i 2 vlaške kuće. To je današnje dreničko selo Kladernica. Prema navedenom popisu poljoprivredne delatnosti u Kladernici su bile ove: prinos od pšenice iznosio je 400 lukana, a feudalni dohodak je bio 50 lukana. Prinos od ječma i zobi iznosio je 360 lukana, a feudalni dohodak 45 lukana. Prinos od prosa je iznosio 112 lukana, a feudalni dohodak 14 lukana. Prinos od vrtova bio je 560 akči, a ušur 70 akči. Prinos od lana je bio 160 akči, a ušur 20 akči. Prinos od voća iznosio je 160 akči, a ušur 20 akči. Prinos od vinograda bio je 480 čabrova, a ušur 48 čabrova, Prinos od košnica pčela iznosio je 460 akči, a feudalni dohodak je bio 60 akči. Prinos od 2 mlina iznosio je 920 akči, a feudalni dohodak 115 akči. Prinos od seoskih svinja bio je 560 akči, a feudalni dohodak 70 akči. Prema tome selo Kledernica je gajila 1120 svinja.

Prema statističkim podapima iz 1914. godine, Kladernica je imala sa zaseokom Izbicom 744 stanovnika.

Prema popisu stanovništva iz 1921. godine, Kladernica je imala 470 stanovnika, sa 60 domova.

Poreklo stanovništva.

Prema mojim ispitivanjima naselja i porekla stanovništva u 1936. godini, etnički sastav stanovništva Kladernice bio je sledeći:

Arbanasi:

-Asanović, fis Gaš, 5 kuća. Godine 1816, doselila se jedna kuća ovoga roda iz Krasnića – Arbanija. Sa ovim rodom su srodna kotila Ajdarović i Ljatifović, sa kojima čini jednu ronđu, zvanu Muslijević.

-Osmanović, fis Gaš, 5 kuća. Starinom su od Podrime, odakle je doseljena 1 kuća 1836. godine.

-Muljović, fis Gaš 10 kuća. Starinom su iz Podrime, odakle je doseljena jedna kuća.

-Abazović, fis Gaš, 5 kuća, u bratstveničkom srodstvu je sa rodom Muljović, sa kojima čine istu ronđu.

-Odžović, fis Keljman, 8 kuća. Ovaj je rod doseljen iz Broćne – Drenica, starinom su iz Karanovca, odakle je doseljena jedna kuća polovinom XIX veka, čiji je predak bio hodža. Prema narodnoj tradiciji ovaj rod vodi poreklo od Cigana, Mađupa.

-Ljatifović, fis Gaš, 5 kuća, pripadaju ronđi Muslijević, starinom su iz Arbanije, odakle su se doselile 2 kuće 1835. godine.

-Ajdarović, fis Gaš, 10 kuća. Poreklom su iz Krasnića u Arbaniji, odakle su se doselili 1816. godine, čine jednu ronđu sa rodom Ljatifović, Asanović i Ajdarović.

-Smaković, fis Gaš, 5 kuća. Pripadaju ronđi Muslijević, a poreklom su iz Arbanije, odakle se doselila jedna kuća 1816. godine.

Imigraciona kretanja stanovništva iz Kladernice novijega su datuma. Tako, zna se daje od roda Odžović 1920. godine, odseljena jedna kuća u Arbaniju, a od roda Smaković, isto 1920. godine, odselile su se dve kuće u Kosovsku Mitrovicu.

Prema iznetome u 1936. godini, u Kladernici su obitavali ovi arbanaški rodovi: 8 rodova, sa 53 kuće, od toga 1 rod poarbanašenih Cigana Mađupa, sa 8 kuća.

Prema popisu stanovništva iz 1948. godine u Kledernici je obitovalo sa zaseokom Trnavom 757 stanovnika, od toga 393 muških i 364 ženskih, sa 100 kuća.

*

Poreklo stanovništva zaseoka Trnava.

Položaj zaseoka.

Trnava je zaselak selo Kladernice i nalazi se u njegovoj neposrednoj blizini, na brežuljcima pokraj Kladerničke reke. Zaselak Trnava ima zajedničku šumu i ispašu sa selom Kladernicom, sa kojom joj je i zajedničko seosko kladerničko groblje.

Poreklo stanovbništva.

Toponomastički nazivi ovoga naselja navedeni su u opsegu toponima sela Kladernice, te posebno dajem samo populacione podatke o ovom nesamostalnom naselju, iz vremena mojih proučava naselja i porekla stanovništva iz 1936. godine.

Arbanasi:

-Bajramović, fis Gaš, 6 kuća. Doseljeni su iz Krasnića – Arbanija, odakle je doseljena 1 kuća 1816. godine. Zajedničkog su bratstva sa rodovima:

-Ajdarović,

-Ljatifović i:

-Asanović iz Kladernice, te pripadaju bratstvu Muslijević.

C i g a n i (Mađupi):

-Mujak, fis Keljmen, 5 kuća. Doseljeni su 1846. iz Kraljeva, zajedno sa rodom Odžović. Doseljena je 1 kuća, kao sluge. Vremenom se ovaj rod mađupske-ciganske grupe poarbanasio, primivši arbanaški jezik i sve ostale etnografske osobine i obeležja.

Prema iznetome u 1936. godini, u Trnavi je obitovalo sledeće stanovništvo: Arbanaških rodova: 2, sa 11 kuća. Od toga: 1 rod sa 5 kuća mađupskog je porekla.

Prema popisu stanovništva iz 1953. godine, Trnava je imala 149 stanovnika, od toga 79 muških i 70 ženskih, sa 18 domova.

 

IZVOR: Prema knjizi Tatomira Vukanovića „Drenica“ – prema istraživanjima obavljenih od 1934. do 1937. godine. Priredio saradnik Porekla Milodan.

Komentari (0)

Odgovorite

Trenutno nema komentara. Budite prvi i ostavite komentar.