Poreklo prezimena, selo Donji Obilić (Srbica)

26. oktobar 2019.

komentara: 0

Poreklo stanovništva sela Donji Obilić, opština Srbica – Kosovskomitrovački okrug. Prema knjizi Tatomira Vukanovića „Drenica“ – prema istraživanjima obavljenih od 1934. do 1937. godine. Priredio saradnik Porekla Milodan.

Položaj, tip, vode i groblja.

Donji Obilić. – Kopiliq i Pashté’m, pripada džematskom tipu dreničkih sela, čiji su džemati smešteni na brežuljkastom zemljištu. Selo ima kolektivnu seosku utrinu, seosku šumu i pet mahalskih kolektivnih bunara. Bašte i gumna nalaze se u okućnicama. Pored toga, skoro svaka seoska kuća ima u okućnici bunar, odakle se uzima voda za piće i druge domaće potrebe. Domaća stoka se napaja na seoskim bunarima, kao i na izvorima i potocima, koji se nalaze u ataru ovoga sela.

Do sela ima starovremsko groblje, zvano Vorre murtajé. Pored toga, na domaku sela se nalazi i jedno starinsko groblje zvano Vorre té’ magjupi. Na kraju, današnje stanovništvo ima pokraj sela na osam mesta seoska groblja.

Istorijat, prihodi i ostali podaci o selu.

Prema katastarskom popisu oblasti Brankovića iz 1455. godine navodi se selo Donji Kopilić, sa 40 kuća. Danas je to Donji Kopilić – Obilić, jer se u narodu i dalje često čuje naziv Kopilić. U datom popisu pominju se sledeće poljoprivredne delatnosti: prinos od pšenice iznosio je 320 lukana, a feudalni dohodak je iznosio 40 lukana. Od ječma i zobi prinos je iznosio 240 lukana, feudalni dohodak je bio 30 lukana. Od kapludže prinos je iznosio 336 lukana, a feudalni dohodak je bio 42 lukana. Prinos od lana je iznosio 80 akči, a dohodak feudalni je bio 10 akči. Prinos od voća je iznosio 160 akči, a feudalni dohodak – ušur je bio 20 akči. Prinos od vinograda je iznosio 1400 čabrova, a ušur je bio 140 čabrova. Prinos od svinja je iznosio 240 akči, a feudalni resum je bio 30 akči dok je selo gajilo 480 svinja.

Prema statističkim podacima u 1914. godini Donji Obilić je imao 438 stanovnika.

Prema statističkom popisu stanovništva iz 1921. godine, Donji Obilić je imao 365 stanovnika, sa 50 domova.

Poreklo stanovništva.

Prema proučavanjima naselja i porekla stanovništva u 1936. godine u Donjem Obiliću su obitovali sledeći rodovi:

Arbanasi:

-Haval, fis Mzi, 3 kuće. Poreklom su iz Arbanije, odakle je doseljena jedna kuća 1801. godine, kada je iz katoličke vere prešla u islam. Od ovoga roda je 1906. godine, 3 kuće su odseljene u selo Resnik – Metohija.

-Spaiović, fis Gaš, 6 kuća. Poreklom su iz sela Ovčareva u Drenici, odakle je doseljena jedna kuća 1816. godine.

-Nezirović, fis Šalj, 14 kuća. Ovo je starosedelačko srpsko stanovništvo, čiji su preci 1806. Godine iz pravoslavlja prešli u islam, a zatim su se i poarbanasili.

-Laroj, fis Šalj, 8 kuća. Ovaj je rod dobio nadimak za rodovsko prezime. Neki od njihovih predaka bio je šeren po licu, po kome su kasnije njegovi potomci dobili prezime rodovsko. Ovo kotilo čini jednu ronđu sa kotilom Isaković, kao domorodački srpski rod, koji je prešao u islam koncem XVIII veka.

-Isaković, fis Šalj, 10 kuća. Kao što je pomenuto, ovo je domorodačko srpsko stanovništvo, koje je prešlo na islam, krajem XVIII veka, pa se vremenom poarbanasilo. Od ovoga roda odseljena je  jedna kuća 1921. godine u Kosovsku Mitrovicu.

-Aslanović, fis Šalj, 4 kuće. Od ovog roda odseljena je  jedna kuća 1915. godine u selo Drvare — Kosovo, a 1921. godine jedna kuća u Kosovsku Mitrovicu. Ovaj rod stoji u bratstveničkom srodstvu sa rodom Memetović.

-Sejdović, fis Šalj, 3 kuće. Ovaj rod stoji u srodstvu sa rodovima: Memetović i Aslanović. Preci ovih rodova doseljeni su 1806. godine iz Arbanije, kojom prilikom se doselila  jedna kuća.

-Mujović, fis Hot, 1 kuća, poreklom je iz Plužine u Drenici, odakle su se doselili 1919. godine.

-Ibović, fis Gaš, 1 kuća, poreklom su iz dreničkog sela Lauše, odakle su se doselili 1934. godine.

A r 6 a n a s i (kolonisti):

-Azemović, fis Hot, 1 kuća, kao kolonisti doseljeni su 1935. godine iz sela Broćne – Drenica.

Cigan i Mađupi (kolonisti):

-Curović, 1 kuća, muhadžiri, kojima je maternji jezik ciganski, a pripadaju grupi Mađupa. Kao muhadžiri doseljeni su iz Toplice na Kosovo 1879. godine, pa su kasnije prešli sa Kosova u Drenicu.

Prema iznetome u Donjem Obiliću su obitovali y 1936. godini ovi rodovi: arbanaških rodova 10, sa 51 kućom, od toga su 3 roda poarbanašena, Srbi domoroci, sa 39 kuća. Cigana Mađupa je bilo 1 rod, sa jednom kućom.

Prema popisu stanovništva iz 1948. godine, Donji Obilić je imao 511 stanovnika, od toga 253 muških i 258 ženskih, sa 63 domaćinstva.

IZVOR: Prema knjizi Tatomira Vukanovića „Drenica“ – prema istraživanjima obavljenih od 1934. do 1937. godine. Priredio saradnik Porekla Milodan.

Komentari (0)

Odgovorite

Trenutno nema komentara. Budite prvi i ostavite komentar.