Poreklo prezimena, selo Donja Klina (Srbica)

26. oktobar 2019.

komentara: 0

Poreklo stanovništva sela Donja Klina, opština Srbica – Kosovskomitrovački okrug. Prema knjizi Tatomira Vukanovića „Drenica“ – prema istraživanjima obavljenih od 1934. do 1937. godine. Priredio saradnik Porekla Milodan.

Položaj i tip sela.

Donja Klina. – Klina e Poshtme, nalši se u dreničkoj ravnici s obe strane reke Kline, a pripada zbijenom džematskom tipu dreničkih ravničarskih sela. Mahale imaju nazive glavnih seoskih rodova. Bašte se nalaze u okućnicama, a tako isto i rodovska gumna.

Vode.

Svaka kuća ima bunar u okućnici, iz kojih se snabdevaju vodom za piće i druge kućevne potrebe. Domaća stoka se napaja na reci Klini, gde se uglavnom i pere rublje.

Do sela se nalazi seosko groblje. Selo ima kolektivnu seosku šumu. Do sela se nalazi i nekoliko vakufskih grobova. Napokon, pre 50 godina seljaci ovoga naselja su podelili reku Klinu na dva kraka, načinivši na taj način jaz za navodnjavanje ziratnog zemljišta, koji se zove Jaruga.

Istorijat sela, godišnji prinosi i ostali podaci o selu.

Prema katastarskom popisu oblasti Brankovića iz 1455. godine beleži se selo Dolnja Klina, sa 59 kuća. Pod tim imenom se ovo selo javlja u Drenici i danas. U popisu se navodi i sledeća poljoprivredna struktura Donje Kline. Naime. godišnji prinos pšenice iznosio je 512 lukana, a feudalni doprinos od toga bio je 64 lukana. Od ječma, zobi i drugog, prinos je bio 680 lukana, a doprinos feudalni 85 lukana. Prinos od vrtova računao se 320 akči, a feudalni ušur iznosio je 40 akči. Prinos od lana je takođe bio 320 akči, a ušur 40 akči. Prinos od vinograda iznosio je 1500 čabrova a ušur 150 čabrova. Prinos od jednog hasa mlina ijednog sezonskog mlina, iznosio je 4120 akči, a resum na svinje iznosio je 40 akči. Selo je gajilo u popisanoj godini 640 svinja.

Prema statističkim podacima iz 1914. godine. Donja Klina je imala 375 stanovnika.

Prema statističkom popisu stanovništva iz 1921. godine. Donja Klina je imala 451 stanovnika, sa 58 domova.

Poreklo stanovništva.

Prema proučavanjima naselja i porekla stanovništva iz 1936. godina, stanovništvo Donje Kline ima sledeću strukturu.

Arbanasi:

-Ramić, fis Gaš, 12 kuća. Ovo je autohtono dreničko vlaško stanovništvo, koje je iz pravoslavlja prešlo u islam, a potom se vremenom poarbanasilo. Prema tradiciji ovoga roda, od njihovog bratstva ima još 12 kuća u Labu, a 7 kuća u Metohiji. Zatim, iz Donje Kline od ovoga roda je odseljena jedna kuća pre 150 godina u Metohiju. Zatim, iz Donje Kline od ovoga roda je odseljena  jedna kuća pre 150 godina u Bivoljak – Kosovo i jedna kuća u Bečuk – Kosovo i na kraju jedna kuća u Vidin — Bugarska.

-Hodić, fis Gaš 5 kuća. Ovo je takođe autohtono dreničko stanovništvo vlaškoga porekla, koje je iz pravoslavlja prešlo u islam, a zatim se poarbanasilo.

-Durak, fis Gaš, 14 kuća. Ovo kotilo čini zajedničku ronđu – Bratstvo sa rodovima Imerović i Ramić, te čine stalnosedelačko nomadsko vlaško stanovništvo, iz kojeg je napustilo pravoslavlje, primilo islam i potom se poarbanasilo. Od ovoga roda je 1916. godine odseljena u Baljince – Kosovo, kao domazeti — na miraz.

-Ibišević, fis Gaš, 9 kuća. Ovaj rod čini jedno bratstvo sa kotilom Imerović, a vodi poreklo od dreničkih stočara nomada Vlaha, koji su se poarbanasili, napuštajući pravoslavnu veru i prelazeći u islam.

-Fehović, fis Gaš, 5 kuća. Ovo kotilo čini jednu ronđu sa bratstvom Ramić, te je on vlaškog porekla i pripada starinskom dreničkom stanovništvu.

-Imerović, fis Gaš, 15 kuća. Kao što je pomenuto, ovo kotilo čini jednu ronđu sa kotilom Ibišović, te prema tome i ono pripada autohtonom vlaškom stanovništvu, pravoslavne vere, sa koje je prešlo u islam, a vremenom se poarbanasilo.

-Likojević, fis Gaš, 6 kuća, pripada jednoj ronđi sa kotilom Ibišević, te vodi vlaško stalnosedelačko poreklo, svakako stočara nomada. Na kraju:

-Hatolović, fis Gaš, 3 kuće. Pripada bratstvu Hodić, te je i ono vlaškog porekla.

Iz izloženoga se vidi , da se radi o stanovništvu vlaškoga porekla, od tri brata Vlaha, nastala su tri bratstva, od kojih je deobom familija, nastalo nekoliko rodova, koji svi pripadaju istome fisu Gaš.

Prema iznegome u 1936. godini u Donjoj Klini je bilo: 8 rodova, sa 69 kuća. Svi ovi rodovi su starinsko vlaško dreničko stanovništvo, koje je iz pravoslavlja prešlo u islam, pa se vremenom poarbanasilo.

Napokon, prema popisu stanovništva u 1948. godini, Donja Klina je imala 682 stanovnika, od toga 357 muških i 325 ženskih sa 85 rodova.

IZVOR: Prema knjizi Tatomira Vukanovića „Drenica“ – prema istraživanjima obavljenih od 1934. do 1937. godine. Priredio saradnik Porekla Milodan.

Komentari (0)

Odgovorite

Trenutno nema komentara. Budite prvi i ostavite komentar.