Poreklo prezimena, selo Banjica (Istok)

29. septembar 2019.

komentara: 0

Poreklo stanovništva sela Banjica, opština Istok – Kosovskomitrovačka oblast. Prema knjizi Tatomira Vukanovića „Drenica“ – prema istraživanjima obavljenih od 1934. do 1937. godine. Priredio saradnik Porekla Milodan.

Tip sela.

Banjica je selo džamatskog tipa, sa mahalama: Bajraktarević, Karalijalović i Biljikšić. U okućnicama se nalaze bašte, bunari i gumna.

Vode.

Bunarska voda služi za piće i druge domaće potrebe. Pokraj sela su dva groblja. U selu postoji vrelo vode, od koga uzimaju vodu za pranje rublja, a služi i za napajanje domaće stoke. Na ovo banjičko vrelo donose rublje na pranje iz sela Banjice, kao i iz sela Negrovca.

Zemlje i šume.

Njive i livade okolo sela imaju ove nazive: Aga te katun, Osmanica, Likoja, Bjeshka, Ara té’ lugut, Vrtina, Ara té’jushes, Livadhi té’fushé’s. Potok: Grika Banji, iznad koga se izdiže brdo: Gjytel.

Starine u selu.

Na brdu se nalaze u razvalinama temelji od dve starovremske, svakako antičke zgrade, u kojima je nekada obitovala rimska vojnička posada, možda podignute na temeljima dardanskih tvrđava. Poviše sela je brdo koje se zove Ljikanja. Poviše Banjice je i vis Presanik. Na koncu, izvesne njive nose nazive: Aga té kishé’s — Drota kishés.

Ostali podaci o selu.

Prema katastarskom popisu oblasti Brankovića iz 1455. godine, selo „Banja“ je imalo 28 kuća. Svakako, u pitanjuje navedeno dreničko selo Banjica. Prema statističkim podacima iz početka 1914. godine. Banjica je imala ukupno 222 stanovnika. Prema statističkim podacima popisa stanovništva iz 1921. godine, Banjica je brojila 236 stanovnika, sa 31 domaćinstvom.

Poreklo stanovništva.

Prema proučavanjima iz 1935. godine u Banjici su obitavapi ovi rodovi Arbanasa:

-Karalijal, fis Šalj, 9 kuća. Doseljeni su pre 140 godina iz Albanije. U doba doseljavanja bio je 3 kuće. Najpre su se naselili u Suvu Reku (Prizrenski podgor), gde je jedna kuća tom prilikom i naseljena, a dve kuće su prešle na Kosovo. Na Kosovu je još jedna kuća ostala, a svega je jedna kuća doseljena u Drenicu.

-Belonji, fis Šalj, 4 kuće, doseljeno je iz Albanije pre 140 godina.

-Janćesti, fis Krasnić, 2 kuće, doseljeno je iz okoline Prizrena pre 70 godina, a doseljena je jedna kuća. Ovaj se rod doselio na nasleđenoj zemlji po majčinoj liniji. Znači, Janćeste su se doselili na imanje roda Kubović, fisa Šalj, koji je uzumro. Ovaj rod nazivaju i imenom Đukanovići, po nekoj devojci Đuki, za koju tradicija kaže da je bila ružna i veoma debela, a da je živela celog veka kao usedelica u roditeljskoj kući.

-Bajraktar, fis Šalj, 9 kuća. Pre 100 godina ovo kotilo naselio je ovaj rod u selu Banjica predak poznati Ali barjaktar, naselivši jednu kuću. Pre 60 godina od ovoga kotila odselila se jedna kuća u Kišnu Reku – Drenica.

-Biljigbašić, fis Šalj, 4 kuće, doselili su se sa Kosova, a imaju rodbinu i u Suvoj Reci. Na islam su prešli pre 100 godina. Njihovo je poreklo tamno.

-Belagoš, fis Šalj, 4 kuće. Prema porodičnoj tradiciji ovoga roda Belagoši vode poreklo iz Albanije, od Korče, odakle su prešli u Drenicu pre 100 godina. Međutim, prema tradiciji u Albanaca susednih sela, Belagoši su Srbi stalnosedeoci, koji su pre 100 godina primili islam i poarbanasili se. To je bio jedan od najbogatijih rodova u Gornjoj Drenici.

-Can, fis Šalj. Jedna kuća pripada ciganskoj grupi Mađupa, a pre 70 godina su prešli na pravoslavlja u islam. Kao čifčije obitavaju u Banjici od starine.

U 1935. godini u selu Banjica – Gornja Drenica, bilo je 6 albanskih rodova, sa 32 kuće i jedna kuća Cigana Mađupa.

Prema popisu stanovništva od 15. marta 1948. godine Banjica je imala ukupno stanovnika 332, od čega muških 172, ženskih 160, sa 46 domaćinstva.

IZVOR: Prema knjizi Tatomira Vukanovića „Drenica“ – prema istraživanjima obavljenih od 1934. do 1937. godine. Priredio saradnik Porekla Milodan.

Komentari (0)

Odgovorite

Trenutno nema komentara. Budite prvi i ostavite komentar.