Poreklo prezimena, selo Štitari (Berane)

26. maj 2019.

komentara: 0

Poreklo stanovništva sela Štitari (po knjizi Štitare), opština Berane – Crna Gora. Prema knjizi Milisava V. Lutovca „Bihor i Korita“, izdanje Beograd 1967. godine. Priredio saradnik Porekla Milodan.

Položaj i tip sela.

Pojmom Štitare je obuhvaćeno nekoliko manjih naselja na stranama kose koja pada prema koritu Lima. Na zaravnima i blagim padinama izmeću potočića rećaju se: Štitari u užem smislu reči,  Bijorići, Lukavica, Krlje i Glavače. Y njima se izdvajaju grupe kuća po rodovima.

Zemlje, šume i vode.

Prisojne strane na kojima leže ova naselja povoljne su za zemljoradnju, voćarstvo i stoku koja pase na ispašn neposredno iznad sela.

Osim toga, ovaj prostor obiluje u vodi. Glavni potesi u Štitarima su: Štit, Petka, Rančina, Kisjelica, Bankovac, Đurunovac, Lokvice, Pobrnjica, Rašće, Čerene (pored Lima), Strljevci, Čoščede, Olnca (Ulica), Ježevice, Kukaljevine, Zabjeli, Rašće, a u Lukavici: Duvarine, Okutnjice, Stanovište, Dugodijelina. Šume su: Bolenik, Kabasovac, Golubovac, Rašće, Grablje i Valoge.

Starine, ime i ostali podaci o selu.

Štitare su staro naselje. U njemu su očuvani tragovi iz starije prošlosti. Sam naziv Štitare verovatno potiče iz vremena kada je dužnost ljudi ovoga naselja bila da prave štitove. Jedno mesto usred seda zovu Štit. Bankovac, Đurnovac i Petka podsećaju na imena starijeg stanovnišva. Na zaravni Štitu – Štitaru je i „Latinsko groblje”, koje je takođe pripadlo ranijem srpskom stanovništvu. Y Pobrnjici je postojada crkva koju su Turci srušili. „Petlačko groblje” i groblje u Dolinama vezano je takođe i za ranije srpsko stanovništvo. I u ataru Lukavpce na mestu Duvarine postojala je crkvica.

Poreklo stanovništva.

Stanovništvo u Štitarima se smenjivalo. Jedno vreme su ovde živeli neki muslimani koji su se zbog čestih napada Brćana morali iseliti na sigurniju – desnu stranu Lima.

Preci današnjeg stanovnišggva su ovde naseljavani od druge podovine XVIII veka.

-Šćekići (30 k., sl. Petkovdan), rod su sa Šćekićima u mnogim selima ivangradske okoline i Bihora.

-Drobnjaci (20 k., sl. Đurđevdan). Doseljena su tri brata iz Tušine u Prijeloge. Jedan tu ostao, drugi otišao u Bijelo Polje, a treći u Pešter. Ovaj poslednji je u Pešteru ubio Turčina i došao u Štitare pre 120 godina.

-Ćirovići u Bijorićima (22 k., sl. Đurđevdan). Miloš-Ćoro prebegao „zbog krvi” iz Drobnjaka pre šest pojaseva. Rođaci su im Kršikape u Uskocima.

U Krljama žive:

-Koraći (15 k., sl. Nikoljdan). Njihov predak je došao iz Korać-dola u Bratonožićima pre osam pojaseva. Jedan njegov brat se nasedio u Glavacama, drugi u Rujištima, a treći u Krljama. Iako su zatekdi u Krljama pustu i neiskrčenu zemlju, Islamovići (muslimani) primorali su ih da im kao agama daju trećinu useva.

U Lukavici žive:

-Karličići (4 k., sl. Sv. Luka). Potiču od popa Karlice, poreklom iz Rovaca (Bulatovića); raseljavani su se u razne krajeve.

-Drobnjaci (4 k.), rod su sa Drobnjacima u Štitarima.

-Đokovići (2 k.) doseljeni iz Ivanja pre 80 godina.

IZVOR: Prema knjizi Milisava V. Lutovca „Bihor i Korita“, izdanje Beograd 1967. godine. Priredio saradnik Porekla Milodan.

Komentari (0)

Odgovorite

Trenutno nema komentara. Budite prvi i ostavite komentar.