Poreklo prezimena, selo Radmanci (Berane)

5. maj 2019.

komentara: 0

Poreklo stanovništva sela Radmanci (po knjizi Radmance), opština Berane – Crna Gora. Prema knjizi Milisava V. Lutovca „Bihor i Korita“, izdanje Beograd 1967. godine. Priredio saradnik Porekla Milodan

Položaj sela.

Selo je dolini Radmanske reke, između Veljeg vrha i Radmanskih krša. Prevoj Pecko ra vezuje za susedno selo Vrševo, a klisura ga odvaja od Dobrodola. Gornji delovi Veljeg vrha i Radmanski krši su od krečnjaka, a donji susedne strane od rožnaca i škriljaca. Na ovima su i blaži nagibi povoljni za naselja.

Vode.

Na dodiru škriljaca i krečnjaka su česti jaki izvori od kojih su za piće najvažniji: Prisojnica i Studenci u Ličinskoj mahali, Drijenak (izvor) u Kožarskoj i Barice. Bešlijine vode (izvor) u Rastoderskoj mahali. Radmanska reka se koristi i za pojila, pokretanje vodenica i navodnjavanje. Na njoj je pet redovnnčkih vodenica. Kroz Radmansku klisuru je korabima izvedena voda za navodnjavanje useva.

Zemlje i šume.

Glavni potesi ziratne zemlje nose nazive: Lećevište, Velika njiva, Močila, Radonjača, Zabela, Groblje, Kukuljače, Crkvine, Paljevine, Brod p Pecko. Seoska planina: Kožarevo polje, Vučkovo brdo i Ciglen — daleko su od sela 2—3 časa hoda.

Starine u selu.

Poppo su prirodni uslovi povoljni za zemljoradnju i voćarstvo, to je u Radmancima bilo naselja od davnina. „Staro groblje” kod kuće Aka Ličine i „Crkvište” ostaci su starijeg sloja srpskog stanovnišva. Osim toga, „Jerinina gradina” – pećina u Klisuri, koja je na ulazu ograđena zidom –podseća na kaluđersku isposnicu.

Poreklo stanovništva.

Današnje stanovništvo Radmanaca delom su starinci ili nepoznatog porekla, a delom doseljenici.

-Ličine (50 k.), ne znaju tačno odakle je njihov predak. Jedni kažu da je iz Kuča drugi iz „Like“. Ovo poslednje je netačno, jer su se oni prozvali po nekom pretku koji se opasivao likom. Po svoj prilici Ličine su ili starosedeoci: ili vrlo davnašnji doseljenici iz Kuča.

-Kožari (10 k.), ne zna se odakle su doseljeni, ni kako su se ranije prezivali. Današnje prezime dobili su po nadimku. Rođakaju se sa Muratovićima, Tiganjima p Taranišima za čijeg pretka se takođe ne može utvrditi da li je i odakle doseljen.

-Pastoderi (30 k.), poreklom su iz Kuča. Roćaci su im Nurkovići u Seošnici kod Rožaja i Ferovići u Plavu. Predak Rastodera je ovde doseljen pre 250 godina. Jedna grana Rastodera preziva se:

-Kršijići, po kraju Kršu u selu.

Tip sela.

Radmance se deli na tri glavne mahale: Rastodersku, Ličinsku i Kožarsku.

IZVOR: Prema knjizi Milisava V. Lutovca „Bihor i Korita“, izdanje Beograd 1967. godine. Priredio saradnik Porekla Milodan.

Komentari (0)

Odgovorite

Trenutno nema komentara. Budite prvi i ostavite komentar.