Poreklo prezimena, selo Vrševo (Berane)

5. maj 2019.

komentara: 0

Poreklo stanovništva sela Vrševo, opština Berane – Crna Gora. Prema knjizi Milisava V. Lutovca „Bihor i Korita“, izdanje Beograd 1967. godine. Priredio saradnik Porekla Milodan

Položaj sela.

Naselje je na blagim padinama, koje se spuštaju prema Vrševskom potoku od Veljeg vrha, Krša, prevoja Pecko i Noska.

Zemlje i šume.

Pojedini krajevi seoskog atara nose nazive: Kućšnta, Glušca,  Letina, Kostova glavica, Gaj, Jovanove kuće, „Latinsko groblje”, Tocila, Ilijino guvno, Podgorice, Svilan, Preljub.

Vode.

U  ovim atarima gdavne vode su: Spasovača u Zverotićkoj mahali, Nikoljača iza Podgorice, Preljub, Kućišta i Orlova voda.

Starine u selu.

Ovi topoprafski nazivi poglavito su ostaci starijeg stanovništva, kao i „Latinsko groblje” na sred seda. U kraju Dolimi je groblje Ivezića, koji su živedi u Vrševu sve do 1910. godine.

Poreklo stanovništva.

Stanovništvo se ovde smanjivado u toku tri posdednja veka. Od 17. veka u Vrševu su živeli Hajdarpašići i njihove čifčije Ivezići i drugi pravoslavni i muslimanski Srbi.

-Hajdarpašići (20 k.), porekdom su od Hajdar–paše, kome je dat spahiduk u Biharu. Kula starog paše, kažu, bila je na sred seda.

-Zverotići (16 k.), porekdom su iz Meduna. Primili su islam posle doseljenja. U novije vreme 10 kuća se iselilo u Skoplje.

-Javorovci (8 k.), doseljeni su iz gornjobihorskog seda Javorova, a tamo iz Škrelja u Malisiji. Njihov predak je govorio samo srpski još dok je živeo u Javorovoj.

Dugo su u Vrševu živeli i:

-Ivezići, koji su se, kao što je pomenuto, iseljavali u razne krajeve. I oni tvrde da su poreklom iz Kuča.

IZVOR: Prema knjizi Milisava V. Lutovca „Bihor i Korita“, izdanje Beograd 1967. godine. Priredio saradnik Porekla Milodan.

Komentari (0)

Odgovorite

Trenutno nema komentara. Budite prvi i ostavite komentar.