Poreklo stanovništva sela Kosovce, Grad Prizren – Prizrenski okrug. Prema knjizi „Gora i Opolje“ Milisava Lutovca, izdanje 1955. godine. Priredio saradnik Porekla Milodan
Položaj sela.
Kosovce (Kosava) ima vrlo povoljan geografski položaj. Podignuto je na izlazu Plajničke Reke u Polje, odakle lako koristi planinu i okolna brda za ispašu a ravan za zemljoradnju.
Vode i starine u selu.
Osim toga, obiluje rečnom i bunarskom vodom. Sudeći po ovakvom položaju, ovde je moralo biti vrlo staro naselje. To svedoče ostaci „Sejišta“ (Selišta) i temelji crkve u kraju koji zovu „Kiša“ (što na albanskom jeziku znači crkva).
Zemlje i šume.
Mnogi drugi nazivi pojedinih krajeva potiču iz ranijih vremena: Kiša (livade), Ostrika, Breg, Mejdan (utrine i livade y Polju), Troska (njive), Džonče (njive i livade), „Rudine“ (utrine i njive), Koliđon (šume), Kuraće, Ćudila (njive ispod planine).
Selo Kosovce ima svoje planine u mapu, koje zovu: Loma, Urikit, Gropa Đelepit, Guri Govedarit, „Općina“, Guri Padaradam.
Tip sela i poreklo stanovništva.
Kosovce se deli u četiri mahale:
-Kolon, 18 k.,
-Trtin, 12 k.,
-Besen, 10 k:, i:
-Kalamber, 11 k.
Mahale su odvojene jedna od druge. Trtin je na levoj, a Kolon na desnoj strani reke. Besen je pored potoka koji utiče u reku; međutim mahala Kolon je udaljena“ oko 300 m od glavnog dela sela. Imena mahala označavaju rodove, koji ne znaju svoje poreklo. Ne vezuju se za fisove u Arbaniji. Sasvim je verovatno da ovde ima starinaca Srba koji su primili albanski jezik.
IZVOR: Prema knjizi „Gora i Opolje“ Milisava Lutovca, izdanje 1955. godine. Priredio saradnik Porekla Milodan.
Komentari (0)