Poreklo prezimena, selo Kololeč (Kosovska Kamenica)

3. februar 2019.

komentara: 0

Poreklo stanovništva sela Kololeč, opština Kosovska Kamenica – Kosovskopomoravski okrug. Prema knjizi dr Atanasija Uroševića „Novobrdska Kriva Reka“, izdanje Beograd 1950. godine. Priredio saradnik Porekla  Milodan.

Položaj sela.

Selo je pored Ogoške Reke, na njenoj desnoj strani.

Vode.

Vodu za piće dobija iz bunara.

Zemlje i šume.

Topografski su nazivi za njive: Dugi Del, Vijana, Kitka; za šumu: Čuklavica, Devojačka Čuka.

Tip sela.

Selo je zbijenog tipa. Deli se u četiri mahale: Gornju, Srednju, Donju (u ravnici) i Potočku (na zapadu, uz potok).

Ostali podaci o selu.

Oko sela nema tragova starijih naselja. Isto tako u selu nema starinaca i ne zna se da li su stariji doseljenici zatekli selo. Od doseljenja prvih doseljenika selo je raslo priraštajem i doseljavanjem. U selu žive samo Srbi.

Poreklo stanovništva.

Rodovi:

-Đorgovci (19 k., sv. Nikola). Starinom su iz Konopnice (Krivopalanačke), odakle su se doselili pre 260 godina zbog „bozguna”. Ovo su najstariji doseljenici.

-Pečinovci (6 k., sv. Nikola), drugi po starosti doseljavanja. Doseljeni su iz Dupnice (Vranjske).

-Jovinci (3 k., sv. Arhanđeo); preseljeni pre 120 godina iz Algunje (kumanovske).

-Milošovci (1 k., sv. Arhanđeo); preseljeni iz Gornje Šipašnice pre 140 godina.

-Mešinci (7 k., sv. Arhanđeo). Starinom su iz krivopalanačkog kraja, odakle su pre 170 godina doseljeni u Mučivorce. Potom su živeli u Mešini i Koprivnici, a u Kololeč prešli pre 120 godina.

-Zdravkovci (2 k., sv. Nikola); preseljeni iz Desivojca pre 150 godina kao i Jankovcn u Donjoj Šipašnici, jer su jedan rod.

-Dunčini (2 k., sv. Arhanđeo). Starinom su iz Gornje Šnpašnice, odakle su se, po arbanaškom doseljavanju u nju, iselili u Donju Šipašnicu. U Kololeč su prešli pre 80 godina.

-Kosovljanci (2 k., sv. Nikola). Starinom su sa Kosova. Živeli su u Kosovici (Bušince), odakle su pre 70 godina iseljeni, kad su se tamo nastanili muhadžiri.

IZVOR: Prema knjizi dr Atanasija Uroševića „Novobrdska Kriva Reka“, izdanje Beograd 1950. godine. Priredio saradnik Porekla  Milodan.

Komentari (0)

Odgovorite

Trenutno nema komentara. Budite prvi i ostavite komentar.