Poreklo prezimena, selo Paralovo (Gnjilane)

9. decembar 2018.

komentara: 0

Poreklo stanovništva sela Paralovo, opština Gnjilane  – Kosovskopomoravski okrug. Prema knjizi dr Atanasija Uroševića „Novobrdska Kriva Reka“, izdanje Beograd 1950. godine. Priredio saradnik Porekla Milodan.

Položaj sela.

Selo je po brdima i kosama s obeju strana Brasaljske Reke i to od njenog izvora do Odžovit Mahale sela Brasaljca. Većim delom je na desnoj strani reke.

Vode.

Vodu za piće dobija iz izvora, česama i bunara.

Zemlje i šume.

Topografski su nazivi za njive i šumu: Vučak, Gologlavica i Skubeš.

Tip sela.

Selo je razbijenog tipa. Deli se u 4 mahale: Gornju, Perinsku, Jakočevu i Petkovsku. U poslednje tri mahale nose naziv po najjačim rodovima u njima. U svakoj mahali žive po dva, tri ili više rodova. Kuće su grupisane po rodovima, tako da su i mahale razbijenog tipa. Pružanje sela u dužini iznosi oko 4 km.

Starine u selu.

U seoskom ataru ima dve porušene crkve, jedna kod kuća roda Stamenkovaca i jedna kod kuća roda Mačkarovaca.

Poreklo stanovništva.

Selo je staro, ali sem dva roda nepoznatog porekla u njemu nema starinaca; stanovništvo se u njemu smenjivalo.

U Gornjoj Mali žive rodovi:

-Dibokovci (7 k.,sv.Nikola). Starina im je u Nišinom Kolu (mahala u Marevcu). Odatle su preseljeni u Grbeš (Marevce), a pre 170 godina izbegli ispred Arbanasa i u Paralovu nastanjeni kao čifčije.

-Mladenovci (6 k., sv. Ignjat); doseljeni iz Alaša (Kosovo) posle Dibokovaca.

-Kopiljaci (2 k., sv. Petka); preseljeni iz Dragolisice (Marevce) pre 70 god.

-Vučini (2 k., sv. Nikola i sv. Arhanđeo); nepoznatog porekla. Sv. Arhanđela su primili kao zavetinu, pošto su pronašli jedno od svoje izgubljene dece.

-Cekići (3 k., sv. Luka); preseljeni iz dragolisice (Marevce) od arbanaškog zuluma pre 70 godina.

U Pernnskoj mahali:

-Živinci  (4 i., sv. Đorđe Alimpije). Starinom su sa Kosova, odakle su otseljeni u severnu Srbiju. U Parlovo doseljeni pre 170 g.

-Stamenkovci (7 k., sv. Nikola); doseljeni od Đakovice pre 170 godina. Do pre 110 godina su živeli v Gornjoj Mahali.

-Perići (5 k., sv. Nikola); doseljeni iz Žitorađa (Poljanica) pre 200 godina. Živeli su malo u Prekovcu.

-Došljaci (6 k., sv. Arhanđeo); doseljeni iz Bukovice kod Janjeva pre 120 godina.

-Štrbići (7 k.,sv. Nikola); preseljeni iz Građenika iz istoimenog roda pre 120 godina. Uskoro po doseljenju jedna kuća ovog roda je prešla u islam, pa je ženidbenim vezama sa Arbanasima poarbanašena.

U Jakočevoj Mahali:

-Konjuvca (5 K.,), od fisa Tsača, arbanaškn muhadžirski rod, doseljen 1878 god. iz Konjuve (Jablanica).

-Žegligović i (2 i., sv. Đorđe Alimpije); doseljeni iz Slivova (Kosovo) pre 120 godina: po prezimenu kao da su iz žegligovsko–kumanovskog kraja.

-Simići (1 k., sv. Petka), nepoznatog porekla.

-Jakočevi (7 k., sv. Arhanđeo); doseljeni od Krive Palanke pre 120 godina.

U Petkovskoj Mahali:

-Miloševi (3 k., sv. Nikola) doseljeni pre 200 godinaiz Žitorađa (Poljanica) kao čnfčije.

-Petkovci (5 k., sv. Nikola); doseljeni iz Zebinca pre 110 godina.

-Mečkari ili Ćurčići (1 K., sv. Nikola); doseljeni pre 140 godina iz Zebinca, od roda Ćurčnći.  Dalja starina kao kod roda Ćurčića u Zebiicu.

-Mečkarovci (2 k., sv. Petka); preseljeni pre 120 godina iz Vidine (Marevce) da ne bi prešli u islam, na što su ih terali Arbanasi. Njihovu pretku su Arbanasi i devojku davali samo da se „poturči“.

-Dragodela (3 k.) su arbanaški muhadžirski rod od fisa Sopa, doseljeni 1878 god. iz Dragog Dela (Toplica).

IZVOR: Prema knjizi dr Atanasija Uroševića „Novobrdska Kriva Reka“, izdanje Beograd 1950. godine. Priredio saradnik Porekla Milodan.

Komentari (0)

Odgovorite

Trenutno nema komentara. Budite prvi i ostavite komentar.