Poreklo prezimena, selo Šošiće (Brus)

Poreklo stanovništva sela Šošiće, opština Brus  – Rasinski okrug. Prema knjizi Radoslava LJ. Pavlovića „Kopaonik“ napisanoj prema prikupljenim podacima od 1934. do 1953. godine – izdanje 2012. godine. Priredio saradnik Porekla Milodan.

Položaj sela.

Selo je y izvorištu Male reke. U međama sela su: Debela glava (1660m), tromeđa sela Trećaka, Žareva i Šošića, Strugarski breg, Žarevska kisela voda (kiseljak), Virine, Kadina čuka (1112m), Borovik, Velika grobnica ili Vladičanac, Crkvište, Ječmište, Mapa ogledna, Rasinac i Velika čuka (1157m.

Vode.

Potoci su: Dobrovodski, Simin i Veliki potok. Izvori su: Ajdučki izvor, Dobra voda, Izvor u Razdolju, Izvor u Andrijenice.

Zemlje i šume.

Potesi su: Borje, Rusave, Rabanuša, Selište, laz, Letovina, Jastrebac, Čelopek, Đorđev grob, Sige, Amzinac, Turski do, Ugljarac, Zorinac, Kolovoz. Groblje je u Antićima, samo se Kuzmanovići kopaju u zasebnom groblju — na Jastrepcu.

Istorijat.

Stari stanovnici sela su Šoši, od fisa Šoša u Maleiji. Priča se da je “u ratu na Macara” iz sela otišlo “trideset mačeva Šoša”.

Godine 1837. u Šošićima ima 10 kuća sa 12 i 3/4 poreskih glava; 1948 – 35 domaćinstava sa 240 članova.

Starine u selu.

Selište je i danas nastanjeno mesto. Na Ravni i na Pejkovici su “latinska” (katolička) groblja. U Ivljaku niže Lokve su “duvarine“ i ostaci porucnjnih zidova razorene male crkve, hrama Preobraženja. Na međi prema selu Lipovcu je Crkvište. U ogradi od dasaka (tarabe) je crkvina, hram Sv. Romana. Mala zakopina sa tragovima temelja i stub časne trpeze jedini su ostaci crkvice. Na Đorđevom grobu sahranjen je poginuli hajduk Đorđe. Bio je rodom iz sela. Na Šancu su tragovi šančeva iz rata 1876. godine a na Rasincu su tragovi temelja srpske granične stražarnice – karaule.

Poreklo stanovništva.

Rodovi:

-Vračarevići, Antići, Veličkovići, Sinđelići (15 kuća, Mitrov dan i Sv. pror. Jeremija) su od Popadića iz Paljevštice. “Gospodar seoski aga Turčin” – Alija iz Paljevštice premestio je “babu” Sinđeliju sa sinovima da obrađuju zemlju, a stoku im dade “na ćesim”.

Krajem 18. veka doselio se:

-Šejić (1 kuća, Sv. Arhangel i Velika Gospojina).

-Todorovići (4 kuće,Đurđic i Đurđevdan) su iz Vlajkovaca

-Kuzmanović (1 kuća, Sv. Mina i Mali Sv. Arhangel) je od Maksića, svetominaca iz Krive Reke.

Jedini stanovnik “u Rusave”je:

-Mladenović (1 kuća, Sv. Arhangel i slava imanja Mitrovdan) iz Lipovca – Bubunja, prizetio se u kući Sinđelića.

IZVOR: Prema knjizi Radoslava LJ. Pavlovića „Kopaonik“, izdanje 2012. godine. Priredio saradnik Porekla Milodan.