Vrana je selo u Dalmaciji (Ravni Kotari), na severnoj strani Vranskog jezera, istočno od Biograda. Administrativno pripada opštini Pakoštane (Zadarska županija).
Vrana se nalazi na severnom obodu kraškog polja, koje se nastavlja prema Radašinovcima na jugoistoku. Između polja i Vranskog jezera je izduženo brdo Crnogorka, dok su kuće na severnoj strani polja, u podnožju brda/vrhova Veliki Bak (220 m), Debeljak, Golo brdo, Umac, Markovac i Oparića glavica. Kroz Veliku dragu (klanac) prema polju protiče potok.
U Vrani se nalaze rimokatoličke crkve Svetog Mihovila i Svete Nediljice, u podnožju brda Crnogorka.
U polju se nalazi turski objekat Maškovića han, čiju je gradnju 1644. godine započeo Jusuf Mašković iz Vrane. On je bio turski vezir i admiral flote, koji se proslavio u Kandijskom ratu i stekao veliko bogatstvo. Han je planiran kao njegova rezidencija po povratku iz Carigrada, ali je pogubljen od strane sultana, zbog spletki na dvoru.
Na popisu 1991. godine, Vrana je imala 1249 stanovnika. Hrvata je bilo 991 (79,3%), Srba 229 (18,3%), a ostalih 29.
Prezimena 1948. godine, sa brojem osoba (u zagradi) i krsnom slavom
Srpska prezimena
BABIĆ (12) – Sveti Jovan (došli iz Mokrog Polja oko 1900. godine)
BOGUNOVIĆ (32) – Sveti Jovan (prisutni u 18. veku)
GLADOVIĆ (6) – Sveti Georgije
DRČA (32) – Sveti Jovan (prisutni u 18. veku)
KOVAČEVIĆ (17) – Sveti Jovan (prisutni u 18. veku)
KRKLJEŠ (20) – Sveti Jovan (prisutni u 18. veku)
KUŽET (11) – Sveti Georgije
PUPOVAC (10) – Sveti Jovan
Hrvatska prezimena
BANĐEN (9) – (prisutni u 18. veku)
BIRKIĆ (7) – (prisutni u 18. veku)
VOĐERA (16) – (prisutni u 18. veku)
GOLEM (55) – (prisutni u 18. veku)
DESNICA (25) – (prisutni u 18. veku)
ZELIĆ (22) – (prisutni u 18. veku)
ZURAK (19) – (prisutni u 18. veku)
JURIĆ (18) – (prisutni u 18. veku)
KAPITANOVIĆ (33) – (prisutni u 18. veku)
KNEŽEVIĆ (2) – (prisutni u 18. veku)
KNEZ (91) – (prisutni u 18. veku)
KRUNEŠ (21) – (prisutni u 18. veku)
ROGIĆ (41) – (prisutni u 18. veku)
STRIGULJICA (10) – (prisutni u 18. veku)
ČIRJAK (57) – (prisutni u 18. veku)
ŠARIĆ (33) – (prisutni u 18. veku)
Izvori:
- Leksik prezimena SR Hrvatske, 1976, Zagreb
- Topografska karta Hrvatske 1:25 000, 1975.
- Benkovački sajt (www.benkovac.rs)
Priredio: Saradnik portala Poreklo Slobodan Zrnić
19. januar 2019. u 12:28
Anđa
Gospodine Zrnicu,vodim porijeklo iz ovog sela,iz porodice Babić. U periodu popisa moja porodica je živjela u tom selu. Bila bih Vam zahvalna kada bi ste mi pomogli u prikupljanju podataka o mojoj porodici i njenom porijeklu. Imam informaciju da smo se doselili iz Morkog polja, Knin
20. januar 2019. u 17:14
Slobodan Zrnić
Hvala na sugestiji. Dodao sam u članak.
12. jul 2019. u 22:30
dana kovacic
Srpsko prezime iz Vrana selo Bogunovic ste izostavili.
Ocigledno ste isli po. nekim skisku a Ne p.o. znanju I zivotu tamo