Poreklo prezimena, selo Poljica (Zadar)

15. oktobar 2018.

komentara: 4

Poljica je selo u Dalmaciji (Ravni Kotari), severno od Zadra. Administrativno pripada opštini Vrsi (Zadarska županija).

Zastupljen je kraški reljef sa izrazito niskom nadmorskom visinom. Najviša tačka je brdo Gradina (66 m), na krajnjem jugu sela.

Pravoslavna crkva Rođenja Presvete Bogorodice, podignuta je 1868. godine, a rimokatolička crkva Svetog Mihovila 1857. godine.

Na krajnjem jugu je izdvojen srpski zaselak Poljaci u koji su na prelazu iz 18. u 19. vek postepeno doseljavali stanovnici Tribnja pod Velebitom na moru.

Na popisu 1991. godine, Poljica je imala 1139 stanovnika, od čega 759 Hrvata (66,6%), 272 Srbina (24%), 15 Jugoslovena i 93 ostala (neopredeljena, nepoznata).

 

Prezimena 1948. godine, sa brojem osoba (u zagradi) i krsnom slavom

 

Srpska prezimena

 

BABAC (47) – Sveti Georgije (došli iz Tribnja početkom 19. veka)

  • Aleksa Babac (1752-1849) pok. Bože je rođen u Tribnju, a umro u Poljicama, kao i njegovi sinovi Nikola i Petar koji su rođeni 1803. i 1807. godine u Tribnju.

MARINKOVIĆ (179) – Sveti Arhangel Mihailo (došli iz Tribnja početkom 19. veka)

  • Božo Marinković (1754-1854) pok. Save rođen u Tribnju, a umro u Poljicama, isto kao Simo Marinković (1800-1850), Marko Marinković (1795-1845) pok. Nikole i Ilija Marinković (1811-1876).

POLJAK (73) – Sveti Georgije (došli iz Tribnja krajem 18. ili početkom 19. veka)

  • Marko Poljak (1746-1839) pok. Mihaila rođen u Tribnju, a umro u Poljici. Stojan Poljak Petrov rođen 1805. u Poljici.

RAJČEVIĆ (9) – Sveti Georgije (došli početkom 20. veka iz Smokovića)

  • 1870-ih Gerasim Kukavica iz Karina došao kod žene prezimena Poljak. Početkom 20. veka na isti način Rajčević iz Smokovića došao u kuću Kukavica, koja nije imala muške potomke.

 

Hrvatska prezimena  

 

BERAM (79) – (prisutni u 18. veku)

BERETIN (13) – (prisutni u 18. veku)

BUŠLJETA (28) – (prisutni u 18. veku)

VIDAJIĆ (13) –

VUČKOVIĆ (22) – (prisutni u 18. veku)

DADIĆ (35) – (prisutni u 18. veku)

DRAŽIĆ  (15) – (prisutni u 18. veku)

ZEKANOVIĆ (22) – (prisutni u 18. veku)

KNEŽEVIĆ (95) – (prisutni u 18. veku)

KOJIĆ (63) – (prisutni u 18. veku)

MAMIĆ (4) –

PALEKA (42) – (prisutni u 18. veku)

PETEŠIĆ (39) – (prisutni u 18. veku)

ŠTULINA (21) – (prisutni u 18. veku)

UTKOVIĆ (22) – (prisutni u 18. veku)

 

Izvori:

  • Leksik prezimena SR Hrvatske, 1976, Zagreb
  • Topografska karta Hrvatske 1:25 000, 1975.
  • Benkovački sajt (www.benkovac.rs)

Priredio: Saradnik portala Poreklo Slobodan Zrnić

 

 

 

 

 

Komentari (4)

Odgovorite

4 komentara

  1. Nedjeljko

    Poštovani, prezime Rajčević nije prisutno u Poljicima, nego u Smokoviću i Zemuniku Gornjem. Ostala prezimena su doselila u Poljica iz podvelebitskog sela Tribanj-Šibuljine.
    Nedjeljko, administrator sajta http://www.benkovac.rs

  2. Slobodan Zrnić

    Poštovani, kao što sam naveo, bilo je 9 Rajčevića popisanih 1948.

  3. Rajčević

    Poštovani, prezime Rajčević je prisutno u zaseoku Poljaci koje je nekada administrativno pripadalo selu Poljica. U pitanju je bila jedna kuća i to moga đeda koji je došao na ženino imanje u Poljake iz Smokovića odakle su svi zadarski Rajčevići. Usput,vidim da ste ostavili prazno za našu slavu.Evo da vas informišem, mi slavimo Svetog Georgija kao i ostali Srbi u selu iako to nije slava koju slavi ostatak roda. Radi se o tome da je moj đed došao na imanje Kukavica koji su ostali bez muškog potomstva i preuzeo ženinu slavu. Inače naša slava bi trebala da je Sveti Luka iako na vašem sajtu na popisu za Smoković čini mi se stoji da slavimo Svetog Jovana što mislim da je greška. Jedino ako baš moj ogranak porodice i pre dolaska u Poljake nije menjao slavu. Inače svi mi Rajčevići iz okoline Zadra smo u srodstvu. Prema legendi potičemo od dva brata koja su došla iz Crne Gore.E sad, da li je legenda istinita, to je već pitanje.