Poreklo stanovništva, selo Košutovo (Leposavić)

21. septembar 2018.

komentara: 0

Poreklo stanovništva sela Košutovo, opština Leposavić  – Kosovskomitrovački okrug. Prema knjizi Radoslava LJ. Pavlovića „Kopaonik“ napisanoj prema prikupljenim podacima od 1934. do 1953. godine – izdanje 2012. godine. Priredio saradnik Porekla Milodan.

Položaj sela.

Selo je u izvorištu Košutovskog potoka, u podnožju Ravne gore (911m). U međama sela su vodotoci: Ibar, Ceranjska reka, Bistrica, Bata(h)irska – Maloirečka reka, pa brda: Kula, Ravna gora, Telišić. Uzvišenja: Košutovo, Rešpe.

Vode.

Pije se voda s izvora i iz bunara. Tri poznatije vode su: Ajdarov i Fetehov izvor i Česma.

Tip sela.

Izdvajaju se dve kućne grupe, pod Ravnom gorom i oko Česme.

Istorijat.

Po Svetostefanskoj hrisovulji kralj Uroš Milutin zapisao svojoj zadužbini manastiru Sv. Stefana u Banjskoj selo Košetovo, a svom vlastelinu Radomiru selo Jelševik. Avr. Popović zabeležio je “Joševik (s) 3 kuće arnautske.

Godine 1921. u selu su 12 domaćinstva sa 143 člana, a 1948 – 24 domaćinstva sa 199 članova.

Starine u selu.

Mesto Joševik je niže sela. Na površini se vide ulegnuća ne mestima nekadašnjih kuća.

Poreklo stanovništva.

Posle seobe 1739. godine u selo dolaze Arbanasi iz Malesije u severnoj Albaniji.

Ne znaju ili neće da kažu da su u selu zatekli srpsko stanovništvo.

U selu su samo potomci arbanaških doseljenika.

IZVOR: Prema knjizi Radoslava LJ. Pavlovića „Kopaonik“, izdanje 2012. godine. Priredio saradnik Porekla Milodan.

Komentari (0)

Odgovorite

Trenutno nema komentara. Budite prvi i ostavite komentar.