Poreklo prezimena, sela Gornji Lipovac i Donji Lipovac (Brus)

24. jul 2018.

komentara: 2

Poreklo stanovništva sela Gornji i Donji Lipovac (po knjizi Lipovac) , opština Brus – Rasinski okrug. Prema knjizi Radoslava LJ. Pavlovića „Kopaonik“, izdanje 2012. godine. Priredio saradnik Porekla Milodan.

Položaj sela.

Lipovac je u brdima visoko nad dubokom a uskom dolinom Lipovske reke, na Babinom nosu, Debelom bregu, Boroviku, Deljanskom brdu, Bubunju, Grčačkom brdu i Šarenicima. Zemljišno područje Lipovca zahvata prostor između sela Drenove na severu, Graševaca na severozapadu, Šošića na jugozapadu, Žareva na jugoistoku, Batota na istoku i Brđana na severoistoku. U međama sela su: Oglavlje, Vilja Rudina, Priplaće, Stara sudnica, Crkvište, Borovik, Kadina čuka, Vrata, Bogdanovska čuka, Kadina kosa, Kozja glava, Jelova ravan, Bludna. Unutar međa su uzvišenja: Babin nos, Debeli breg, Bubunje, Deljansko brdo, Stože, Grčačko brdo, Oraovačko brdo – Šarenice, Zaječine, Staro guvno.

Vode.

Rečice i potoci su: Lipovska reka, Mala reka, Oraovica (Oraovički potok), Vardički potok, Letice, Bačkalo, Vranjski, Borovički, Stožanski, Rupski potok, Košinski – Košinac, Kozarevac, Velika i Mala reka. Vode su tri bunara i izvori: Ajdučka voda, Izvor na Lazu, Izvor u Jagodinu dolu, Izvor u Šeljegnjištu — Šiljegništu ili Cvetkova voda, Mladenovićka voda, Izvor u Starom selu, Sečine, Izvor na Deljanskom lazu, Izvor u Starom selu (u Grčacima), Izvor u Šarenica, Kod Stare kuće. U Oravici je izvor hladne kisele vode vrlo prijatne za piće.

Zemlje i šume.

Šume, utrine, livade i njive su na graničnim brdima. Potesi se nazivaju: Bubunje, Vranja stena, Borovik, Kadić kosa, Ora(o)vička čuka, Vrata, Stože, Šarenice, Babin nos, Oglavlje, Kadina čuka, Priplaće, Crkvište, Mečak, Stara sudnica. Dve bačije su na Kadić kosi. Vinogradi s pivnicima i podrumima su u poljani imenom Pokrp u Aleksandrovačkoj Župi.

Tip sela.

Lipovac se prema toku Lipovske reke deli na Gornji Lipovac i Donji Lipovac. U oba ova dela izdvajaju se veće i manje kućne grupe pojedinih rodova, 1-3 km udaljene jedne od druge. Kuće u kućnim grupama su više ili manje rasturene i obično ostojanje jedna od druge 50—100 m, negde i više. Sedam grobalja sela Lipovca su na Đurincu, Boroviku, Varničkom lazu, u Starom selu (u Bubunjcima), u Starom selu (u Deljanima), u Zaječini (pod virovima) i Kod Starog guvna.

Popis kuća i stanovnika.

Godine 1833. imao je 20 kuća s 30 oženjenih i 40 neoženjenih; 1874 — 39 kuća; 1921 – 67 domaćinstava sa 534 člana; 1948.

Donji Lipovac ima 54 domaćinstva sa 377 člnova, a:

Gornji Lipovac – 44 domaćinstva sa 330 članova.

Starine u selu.

Na mestu Stara sudnica bilaje u prvoj polovini 19. veka sudnica lipovačke opštine. Opštinu sastavljaju sela: Lipovac, Žarevo i Šošiće. Upravo na međi Lipovca i Šošića je Crkvište, s neznatnim ostacima davno porušene crkvice, u ogradi od dasaka. Crkva je bila posvećena Sv. Romanu. U Bubunjcima, Grčacima i Deljanima postoji predanje da su sva tri bila nastanjena od davnina, pre dolaska predaka današnjih stanovnika. Staro selo je i danas nastanjeno mesto.

Poreklo stanovništva.

Rodovi:

U vreme pokreta naših naroda tokom 17. veka doselili su se od plemena Kuča, iz Zagrijepče sa granice prema Albaniji, preci:

-Đokića (arb. Đokaji) i:

-Aleksići (33 kuće, Đurđic i Đurđevdan). Njihovi mnogobrojni srodnici su u selu Rataju (nom. Rataje) u Aleksandrovačkoj Župi. Tamo su poznati pod zajedničkim prezimenom–nadimkom kao Crnići – Crnićka familija (oko 150 kuća, što slave Đurđic i Đurđevdan).

Malo vremena posle Đokića došao je iz Zatrijepča predak:

-Deljana (arb. Delai), Obradovića i Živkovića (20 kuća, Đurđic i Đurđevdan) i nastanio se pored svojih ranije naseljenih rođaka. Deljani su se tako isto iseljavali u razna vremena i na razne strane. Deljani su u Gornjoj Mikuljani (35 kuća), u Donjoj Mikuljani (1 kuća), u Draguši (7 kuća), u Sibnici (1 kuća), svi u Toplici. Deljani (oko 20 kuća) u Gornjem Stuplju u Aleksandrovačkoj Župi su od Deljana iz Lipovca.

-Bubunjci – Milojkovići – Petrovići (11 kuća, Sv. Arhangel) su jedan isti rod sa Starincima u Drtevcima i Brusu, Petrovićima u Žiljcima, Moračanima u Kočinama, Kneževićima u Brđanima, Grujićima u Graševcima.

-Grčaci (10 kuća, Sv. arhiđ. Stefan zimski i letnji) došlisu iz G rčaka “u Rasine”, a tamo iz “Čajtine” na Kopaoniku, od Krstojevića. Najdaljom starinom su od plemena Kuča.

U Aleksiće su ušli prizeti:

-Nedeljković (1 kuća, Sv. Arhangel i ženina slava Đurđic) iz Drtevaca i:

-Aleksić— Kuliza (1 kuća, Sv. Mina i slava imanja Đurđic) iz Tršanovaca.

IZVOR: Prema knjizi Radoslava LJ. Pavlovića „Kopaonik“, izdanje 2012. godine. Priredio saradnik Porekla Milodan.

Komentari (2)

Odgovorite

2 komentara

  1. Đokić

    Šturi podaci za Đokiće, osim da su poreklom Albanci katolici (Malisori). Dodaću da je slava Đurđic. Nadam se da će testiranje demantovati to poreklo.

    • Milena

      Moj otac je iz Bruskog kraja. Autosomalni DNK test mi pokazuje albansko poreklo (Skadar i njihovi potomci u Crnoj Gori). Ništa neobično, ljudi se sele i mešaju. Ne čini nas to ništa manje Srbima. 🙂