Poreklo prezimena, selo Ravna Gora (Ivanjica)

3. jun 2018.

komentara: 1

Poreklo stanovništva sela Ravna Gora, opština Ivanjica – Moravički okrug. Prema knjizi Ljubomira M. Markovića i Svetislava LJ. Markovića „Stanovništvo moravičkog Starog Vlaha“, izdanje 2002. godine. Priredio saradnik Porekla Milodan.

Položaj sela.

Ravna Gora se prostire od Gloga, na istoku, prema ušću Ravnogorske reke y Rzav, na severu i granica ide južnim padinama Mučnja, na zapadu, i severnim stranama Češlja, odnosno Okruglice. Zauzima prostor oko Ravnogorske reke od izvorišta do ušća, u vidu pravougaonika. Dakle, duže strane su južna i severna, a kraće istočna i zapadna. Graniči se direktno sa Brezovom, a od ostalih sela je prirodnim granicama odvojena Mučnjom od Preseke i Močioca, Okruglicom od Čepova (u moravičkom kraju) i Visoke (u ariljskom kraju) a na zapadu Rzav odvaja ovo selo od Klekove.

Komunikacije.

Izgrađen je put Katići – Močioci – Jasenovo, pa je ovo selo povezano sa selima u dolini Moravice, kao i sa Zlatarskim i Zatiborskim krajem i putem Užice – Nova Varoš. Jedno vreme je bila uspostavljena i autobuska linija Ivanjica – Jasenovo – Nova Varoš. Ističu da je to najkraća linija od Ivanjice prema moru. A pre nekoliko godina izgrađen je put od Gloga, s druge strane Mučnja (istočno i južno) prema Kurđubama, Vujašima, Anatemi, preko Preseke do Močioca, pa je ovo selo ostalo bez autobuske linije, jer se saobraćaj obavlja novom trasom.

Zanimanje stanovništva.

Ravnogorci su vredni stočari, a y poslednje vreme su odlični proizvođači krompira i prevoznici. Danas y cely ima preko 20 vlasnika kamiona – vozača. Nabavili su i kosačice i traktore.

Ostali podaci o selu.

Selo ima odlične prostore za ispašu stoke, koji se nalaze između Ravne Gore i Čepova: na Okruglici i u Sjeruši, na severnoj strani sela, i na padinama Mučnja, na suprotnoj strani sela. Zna se da Ocokoljiđi i druge familije gaje stoku y Okruglici, a Krakoviđi i Čekerevci na padinama Mučnja. Ovi poslednji imaju i kolibe na visovima ove planine.

Ravna Gora danas ima desetak telefonskih priključaka i struju, a da bi krenuli u svet moraju 4 do 7 km prepešačiti da bi sišli do Katića, odnosno do prve autobuske stanice.

Uvek je Ravna Gora bila u sastavu brezovačke opštine, koju su sačinjavali: Brezova, Šarenik, Ravna Gora i Čepovo. Centar za sva ta sela bili su Katiđi. Ravna Gora je ranije bila y sastavu sela Brezova kao zaseok.

Preslava sela je Beli četvrtak (kao i y Brezovi).

Školstvo

Ravna Gora dobila je četvororazrednu školu posle oslobođenja (1947). I danas radi kao četvororazredna sa malim brojem đaka. A do tada deca iz Ravne Gore su išla na Katiće y osnovnu školu.

Kuće i seoski turizam.

Vidljivo je, na prvi pogled da selo ima lepe zidane kuće, sa velikim podrumima, često pod celom kućom, koje su pokrivene pod ploču iz Maća. Postoji ovde takmičarski duh među meštanima (kao u Planinici · y Sivčini ili Maću – y Brezovi) ko će bolju i lepšu kuću izgraditi. A Ravnogorci su imali izvanredne majstore – zidare Grkoviće koji su umeli da urade svojim rukama ono i onako kako su domaćini zamislili. U poslednje vreme u te kuće uvedena je voda, izgrađeno je nekoliko vodovoda y selu, a bilo je dobrih izvora i bunara. Veći deo sela nalazi se na nadmorskoj visini iznad 800 m, pa su stvoreni odlični uslovi za seoski turizam. Zidari Grkovići su nadaleko poznati po svom zanatu i gradili su kuće u čitavom moravičkom kraju. Svoj zanat prenose u nasleđe – mlađima.

Migracije.

Poznato je da na posnoj zemlji nije bilo dovoljno posla i prihoda za sve članove porodičnih zadruga. Zato su mnogi odlazili u svet. Pre rata iz Ravne Gore su odlazili ljudi y Borski rudnik ili su za vreme sezone radili y fabrici šećera na Čukarici. Posle rata odlazili su na sezonske radove, najčešće na berbi repe i kukuruza, u Vojvodini, neki na kosidbu u dolini Morave ili u Šumadiju. U poslednje vreme odlaze y druge krajeve radi prodaje krompira, a najčešće y Beograd.

Vodenice.

Retkost je u Moravičkom kraju da y selu postoje vlasnici vodenica i da se bave meljavom. U Ravnoj Gori vodenice se nalaze u donjem delu sela i imaju ih: Krakovići, Munitlaci, Tomići i Borisavljevići. Melje se pod ujam: ječam, raž, kukuruz i pšenica. Može se reći da kukuruz u selu skoro ne uspeva.

Poreklo stanovništva.

Selo je malo i nije izdeljeno na zaseoke. U njemu žive familije, raspoređene od Gloga, na vrhu sela do Rzava na dnu sela, sledećim redom:

-Grkovići, 8 K. (Dmitrovdan), došli su iz Kućana kod Nove Varoši. Ima ih odseljenih u: Beogradu (2), Arilju (2), Užicu i Ivanjici. Poznati su zidari i tesari.

-Filipovići, 9 k. (Nikoljdan), žive y selu, a ima Filipovića koji žive dalje od sela, y Okruglici. Jedni i drugi istog su roda. Prvi su ostali kod kuća a drugi su jedno vreme bili kod koliba i tamo su ostali. Ima ih danas odseljenih y Ivanjici (2), Arilju i Beogradu. Filipovići u Bačevcu (Šumadijska Kolubara) – pet kuća, slave Nikoljdan, su iz Starog Vlaha, najverovatnije da potiču od Filipovića iz Ravne Gore. Jedan od Filipovića (Milivoje), učitelj, ceo svoj imetak pretvorio je u knjige i to blago poklonio je Čačku, gradu gde je proveo poslednje godine života. Umro je 1941. godine. To bogatstvo se čuva y Gradskoj biblioteci u Čačku.

-Ocokoljići, 20 k. (Vasiljevdan), doselili su se iz Hercegovine, iz okoline Trebinja. U rodu su sa Ocokoljićima iz Lise. Jedni kazuju da su Ocokoljići u Ravnoj Gori prvo došli na padinu Mučnja, a odatle su se jedni odselili prema Vencu i Dragačevu. A, po drugoj verziji, ovi Ocokoljići y Ravnoj Gori prvo su došli u Lisu, pa su se odavde neki odselili kolibama y Ravnu Goru i tamo ostali. Ocokoljića danas ima u: Užicu (2), Beogradu, Nišu, Novom Sadu, Pančevu, Rijeci, Kraljevu, Čačku (2) i Ivanjici.

-Lakićevići, 5 k. (Stevanjdan), retka su familija y moravičkom kraju i ne zna se odakle su došli. Ima ih odseljenih y Beogradu, Ivanjici (2), Obrenovcu i Čačku.

-Čekerevci, 6 K. (Nikoljdan), u srodstvu su sa Čekerevcima iz Čepova i Klekove. Vode poreklo iz Čekerovine kod Sjenice. Odselili su se i danas ih ima u: Čačku (2), Beogradu (3). Najviše Čekerevaca ima y Bresnici i smatraju da su bresnički Čekerevci došli iz Čepova a ne iz Ravne Gore.

-Krakovići, 7 K. (Nikoljdan), nalaze se u donjem delu sela. Poznati su kao stočari i vodeničari. Ima ih odseljenih u Užicu (2), Beogradu i Arilju. Iz ove familije su dvojica prosvetnih radnika koji su pre petnaestak godina radili u ovom kraju, u Močiocima i Šareniku.

-Jadžići, 1 k., slave Mratindan.

-Munitlak, 3 K. (Nikoljdan), najverovatnije da je predak ovih Munitlaka došao iz Močioca, jer je ova familija y Močiocima mnogobrojnija od iste u Ravnoj Gori.

-Tomići, 4 k. (Ignjatijevdan), vode poreklo od Vukovića, iz Pive i istog su roda sa Aleksićima i Matovićima. Svi slave Ignjatijevdan. Ima ih i y Ojkovici. Istog su porekla sa Tomićima y Klekovi. Jedna od porodica Tomića imala je 9 sinova koji su se razišli u razne krajeve naše zemlje. Najviše ih je y Beogradu.

-Borisavljevići, 4 k. (Đurđic), vode poreklo od znamenite familije Borisavljevića iz Bukovika. Oni su se razišli na razne strane. Jedna grana je prodrla i u ovo selo. Ranije ih je bilo mnogo više y Ravnoj Gori ali su se raselili. Jedni su otišli u Brezovu, a odatle u Čačak i Ivanjicu a drugi u Močioce i držali su tamo kafanu, a neki od njih su otišli u Čačak.

-Marjanovići, 4 k., slave Đurđic.

Čekerevci, Krakovići, Munitlaci, Tomići i Borisavljevići su pripadali bivšoj opštini Močioci.

Ranije su y Ravnoj Gori živeli:

-Grujičići, koji vode poreklo iz Rutoša, a slave Đurđevdan. Najverovatnije da od ovih Grujičića vode poreklo Grujičići u Radaljevu, a sigurno je da su Grujičići y Milandži potomci Grujičića y Ravnoj Gori.

IZVOR: Prema knjizi Ljubomira M. Markovića i Svetislava LJ. Markovića „Stanovništvo moravičkog Starog Vlaha“, izdanje 2002. godine. Priredio saradnik Poreklo Milodan.

Komentari (1)

Odgovorite

Jedan komentar

  1. Goran

    Grkovići iz Ravne Gore su u Stari Vlah došli iz Kuča u Crnoj Gori,iz sela Krivi Dol,starosedeoci ,komšije Mrnjavčevića.Jedni su otišli u Biševo kod Rožaja gde slave Mratindan kao i drugi Biševci.Jedni su otišli prema Bjelom Polju i dalje u Stari Vlah,prema Ivanjici i Novoj Varoši.U selu Kućani nikad nije bilo Grkovića sa slavom Mitrovdan,ali ih ima u selu Katići,u Starom Vlahu i Šaponje kod Uvca.Ovi sa slavom Mitrovdan su iz Kuča gde se kod Krivog dola pominje toponim Grkovića njive,odakle su oni otišli u Stari Vlah.