Poreklo prezimena, selo Vojkoviće (Novi Pazar)

11. februar 2018.

komentara: 1

Poreklo stanovništva sela Vojkoviće, Grad Novi Pazar – Raški okrug. Prema knjizi Petra Ž. Petrovića „Raška“ – izdanje 2010. godine. Priredio saradnik Porekla Milodan.

Položaj sela.

Vojkoviće je malo planinsko selo u najvišem delu doline Crnovrške Reke, desne sastavnice Jošanice. Opkoljavaju ga visoka brda Jerinin Krš (Jeleč), Zvrčaljka, Crni Vrh.

Tip sela.

Kuće su na obe strane reke, a Batke je posebno naselje između Velikog Grada i Crnog Vrha, po položaju najviše u oblasti Raške, od preko 1200 m apsolutne visine. Stanovništvo se više bavi stočarstvom nego zemljoradnjom.

Vode.

Izvori su Buban i Jerinina Voda pod gradinom. Kroz selo i potes protiču Crnovrška Reka, Strašni Potok i izvorišni kraj rečice Grebenove. Manji potoci nemaju nazive; sve vode ne presušuju.

Zemlje i šume.

Njive su slabe rodnosti. One su u okućnicama ili nove krčevine na mestima: Matovac prema Belanskoj, Jovanova Njiva, Javor, Grablje, Rašće, Klekovac, Dresanovac, Mečkina Rupa, Bare s livadama, Konopljište, Palež, Jankovića Njiva, Kleče, Šuplji Krš, Banije, Kućetine, Stevanovo Kućište, Breza, Perova Njiva; livade su u dolini rečice Grebenove i na mestima: Jezero, Studenac, Ropotok, Gladiševina (tu su bile „glade“, stočarski stanovi), Ornice, Bubanj, Spasovica, J agodnji Potok, Lazovi, Močila, Struganica (mesto na kome se muzla stoka), Drenovača, Zaloge, Jalovik, Lica, Donje Blato, Stubara, Krlje, Rovine, Žuti Potok, Drenovački Potok, Ivkov Do; šume i ispaše: Račić, Provale, Mali Krš, Metalica, Kršanjak, Preslina, Sedlina, Mali i Veliki Grad, Jalovik, Golać, Velike Struganice, Jasik, Blatina, Kruščica, Bazva, Brusni Breg, Račve, Šišmanovac, Medar, Žežnice, Liješće, Slepo Brdo, Prilog; državna šuma je na Jerininom Gradu, Vršinama, Rugovi, Igrištu, Crnom Vrhu i Ploči kod Starog Grada.

Starine u selu.

Na Jerininom Kršu (1262 m) održale su se zidine starog grada Jeleča. Niže gradskih zidina, s južne strane, ima ostataka starog groblja. Preci današnjih rodova sahranjivali su se u njemu, ali su ga napustili još za Turaka, jer je „vodokršno“ (podvodno i kamenito). Kod današnjeg je staro Svatovsko Groblje, a treće je „latinsko“, u kome ima ostataka porušene crkvice. Naziv selu postao je po starom srpskom rodu Bojkovićima (nije greška). Oko 1316. godine, zabeležen je „Voikov Dol“ i Spasova Crkva, od koje je ostao toponim Spasovica, a Batke su spomenute 1780. godine. Današnje selo zaselili su Kuči u prvoj polovini 19. veka. Godine 1948. imalo je 41 stanovnika.

Poreklo stanovništva.

-Krsmanovići, 6 kuća, Sv. Nikola, su Kuči, doseljeni iz Dolova kod Ivangrada, u Vojkoviće došao Krsman iz podgorske Radaljica; odeljaci su Popovići u Popovcu na Ibru, Drenu u kopaoničkom Ibru, Novom Pazaru i y Beogradu.

-Vasojević, 1 kuća, Sv. Pantelija, ded došao y Batke; po Laleviću i Protiću oni koji su Kuči, bili su neko vreme u Vasojevićima i promenili slavu.

-Antonijevići, 3 kuće, Sv. Nikola, su Kuči, ded došao iz Lukara.

-Radojević,  1 kuća, Sv. Petka, je doseljen iz Vojsalića 1910, krvni rođak Gašoviću u Leči.

IZVOR: Prema knjizi Petra Ž. Petrovića „Raška“ – izdanje 2010. godine. Priredio saradnik Porekla Milodan.

Komentari (1)

Odgovorite

Jedan komentar

  1. Veljko Popović

    Pozdrav, jel možete više o poreklu Krsmanovića? Ja sam iz Popovca, i stariji ljudi kažu da su Krsmanovići od Krsmana. Pošto smo uzeli prezime Popović jer smo sveštenička porodica, verovatno imamo porodično stablo gde su i Krsmanovi preci. Jedan od starijih ljudi iz sela kaže da smo u srodstvu sa Karađorđevićima, te da smo se prezivali Petrović. Molim vas ako znate više o tome, bio bih vam zahvalan na odgovoru. Hvala unapred.