Poreklo prezimena, selo Bogutovac (Kraljevo)

Poreklo prezimena sela Bogutovac, Grad Kraljevo – Raški okrug. Prema knjizi Dragoljuba  V. Korićanca „Nadibar“ – izdanje 1992. godine. Priredio saradnik Porekla Milodan.

Istorijat sela.

Ovo staro srednjovekovno rudarsko naselje upisano je u darovnu povelju Prvovenčanog srpskog kralja  ušlo u posed žičkog eparhijskog vlastelinstva. Naselje je, svakako, nastalo znatno ranije, pre osnivanja vlastelinstva, ali mi njegov hronološki razvoj možemo pratiti tek od 1220. godine kada je povelja pisana. Zbog svojih pogodnih prirodnih uslova ovaj prostor je bio nastanjen još u praistorijskom dobu. O tome nam svedoče primitivna kamena oruđa nađena u porečju reke Lopatnice?

Ime sela i starine.

Današnji naziv naselja nastao je po slovenskom ličnom muškom imenu Bogut, koji je,nema sumnje, bio ugledan srednjovekovni vlastelin ili vitez. Grad koji je Bogut podigao na brdu Rujaku zvao se Bogutov grad, a docnijim širenjem naselja oko grada naziv je dobio šire značenje kao ime Celog naselja. Iz turskih katastarskih popisa vidimo da je već u početku turske vladavine (1476. godine) naselje upisano pod imenom Lopatniia. Naselje pod imenom Bogutovac javlja se prvi put 1560. godine, a zatim i 1595. Očigledno je da naziv Bogutovac potiče još iz ranog srednjeg veka, ali je njegovo značenje imalo uzak lokalni značaj i odnosio se na grad i deo naselja neposredno pod gradom. U starim austrijskim kartama naselje je upisano pod nazivom Bogutowatz, što ukazuje na kontinuitet naseljenosti i u HUŠ veku. U popisu 1822. godine upisana su domaćinstva sela Lopatnice, ali, kako se prepoznaju potomci popisanih rodova, utvrđeno je da je naselje pod ovim imenom obuhvatalo samo prostor današnjeg Bogutovca. Popis iz 1823. godine obuhvata prostor Bogutovca i Lopatnice Gornje pod nazivom selo Lopatnica, dakle, kao što je bilo i 1476. godine.Prostor koji naziv Bogutovac u užem smislu obuhvata od 1831. godine do danas nije menjan. Bogutovac je u srednjem veku bio veliko rudarsko naselje. Iz tog doba ostali su tragovi materjalne kulture kao što su šljaknjišta, rudarska okna i zakopine.a zatim stara groblja i topografski nazivi sa staroslovenskim. Latinskim, grčkim i vlaškim osnovama. Budući da je prošlost Bogutovca i njegovog stanovništva obrađena u posebnim radovima to ovde dajemo samo važnije podatke.

Poreklo stanovništva.

Redni broj-naziv roda-broj kuća 1990-Krsna slava-poreklo

1 Aleksandrići-3 Nikoljdan, Zamčanje

2 Aleksići–1  Lučindan, Bresnik

3 Anđelkovići -1 Đurđic, Polumir

4 Antovići -1

5 Arsići –1 Vučitrn

6 Adžići -1 Nikoljdan

7 Bakšunovići –1 Đurđevdan, Bakšun

8 Baltići -1 Andrijevdan, Kopaonik

9 Banjanin-7 Lučindan,  Banjani – Crna Gora

10 Bačarevići- 6 Jovanjdan,  Piva -Hercegovina

11 Bojovići-1

12 Brkušani –1 Jovanjdan , Brkuše

13 Bunjaci-2 Jovanjdan,  Buna – Hercegovina

14- Bunardžići–1 Stevanjdn

15 Veskovići-1 Nikoljdan,  Drakčići

16 Vilotijevići-4 Nikoljdan,  Građorđev.

17 Voštinići-1 Nikoljdan, Mlanča

18 Vujadinovići -5 Nikoljdan,  Botun –Zeta

19 Vukovići – 1 Nikoljdan,  Vrdilia

20 Vukosavljević-1 Mitrovdan

21 Gospavići-1 Nikoljdan, Lopatnica

22 Gračanci-6 Nikoljdan, Gračane

23 Dojčinovići-1 Bugari

24 Dražovići –1 Ćirilovdan, Brnjice

25 Đorđevići – 4 Nikoljdan, Stara Srbija

26 Erci –1 Đurćic,  Erčege–Jan.

27 Zlatići –1 Ilindan, Zapotoče

28 Ilinčići-1 Đurćevdan,  Ceklin–Crna Gora

29 Ilići-2 Jovanjdan,  Grana Bunjaci

30 Jakovljevići-5 Lučindan, Grana Banjanina

31 Jolovići-4 Alimpijevdan, Pljevlja

32 Konačevići-9 Alimpijevdan, Grana Jolovića

33 Korićanci -33 Mratindan,  Rovca–Nikšić

34 Kužnin –1 Nikoljdan,  Od Prizrena

35 Lazovići-1 Nikoljdan, Nikšić

36 Lekić-6 Nikoljdan, Lijeva Rijeka

37 Lukići -1

38 Lukovići – 5 Stevanjdan, Lukovo – Nikšić

39 Maksimovići-1 Jovanjdan, Zarevo

40 Matkovići-2 Ilindan, Gra. Suvoč.

41 Matovići-10 Jovanjdan, Banjani – Crna Gora

42 Milenići-1 Nikoljdan, Gra. Lekića

43 Miletići-1 Nikoljdan, Kosovo

44 Milići-3 Aranđelovdan, Miliće

45 Mirkovići-2 Đurđevdan, Maglič

46 Nikolići-6 Ilindan, Gra. Suvoč

47 Novakovići-1 Nikoljdan, Ušće

48 Pavlovići-1 Mratindan, Đakovo

49 Pavlovići-2 Nikoljdan, Gornja Lopatnica

50 Panići-1

51 Perišići-1 Trifundan, Ralenovići

52 Petrovići-1 Ćirilovdan, Gr. Dražov.

53 Premovići-1 Nikoljdan, Gornja Lopatištica

54 Premovići-1 Mitrovdan, Leposavić

55 Radenkovići-1 Nikoljdan, Vučak – Nova Varoš

56 Radivojevići-2 Jovanjdan, Progorelica

57 Radovanovići-1 Nikoljdan, Blace – Toplica

58 Radovići-1 Aranđelovdan, Toplica

59 Rakići-6 Nikoljdan, Rastište

60 Ristovići-4 Tomindan, Deževa

61 Simonovići-1 Simeundan

62 Srdići-1 Jovanjdan

63 Stojnići-2  Aranđelovdan, Dragačevo

64 Strainovići-8 Jovanjdan, Piva

65 Suvočesmakovi-3 Ilindan, Metohija

66 Todorići-6 Nikoljdan, Todorica

67 Tomići-3 Nikoljdan Grana Lekića

68 Ćosovići-1 Mitrovdan, Pekčanica

69 Ćurčići-1 Mitrovdan, Mlaiča

70 Ugrenovići-2 Stevanjdan, Nikšićko Polje

71 Uroševići-1 Aranđelovdan, Roćevići

72 Filipovići-6 Stevanjdan, Čupovo – Raška

73 Filipovići-3 Jovanjdan

____________________________________________________________________________

Dopunska objašnjenja:

1) Aleksandrići, drugo prezime Tomovići.

9) Banjanci, drugo prezime Konarci (po etapnoj stanici Konari kod

Duge Poljane ) a bili su Milisavljevići, Milićevići i Žoje.

10) Bačarevići staro prezime Riznići, a bili su i Markovići.

18) Vujadinovići, drugo prezime Botunac, a bili su i Mijailovići.

ZZ) Korićanci, staro prezime Korićani, bili su Pavlovići, Milivojevići, Markovići, Milisavljevići i Jovanovići. Stara slava sv. Luka. preslava sv. Marko.

38) Lukovići, staro prezime Šilje–Šiljovići, a bili su i Broćovci po Broćničkom jezeru–Nikšić, gde im je stari zavičaj.

48) Pavlovići, staro prezime Čulje ili Čuljovići.

56) Radivojevići, drugo prezime Mandići – po Mandi udovici 1822. g

65) Suvočesmakovići, drugo prezime Pintare–Pintarići.

71) Uroševići, drugo prezime Kusuri–Kusurovići.

72) Filipovići, drugo prezime Ćupovići (ispravno Čupovići).

73) Filipovići, drugo prezime Švide–Švidinci.

IZVOR: Prema knjizi Dragoljuba  V. Korićanca „Nadibar“ – izdanje 1992. godine. Priredio saradnik Porekla Milodan.