Poreklo prezimena, selo Obilić (Bojnik)

15. jul 2017.

komentara: 0

Poreklo stanovništva naselja Obilić, opština Bojnik – Jablanički okrug. Prema knjizi Jovana V. Jovanovića „Pusta Reka“. Priredio saradnik Porekla Milodan.

Položaj sela.

Selo Obilić se nalazi na vencu blago zaobljene kose Kasabički Rid koja se, počevši od sela Kacabića, postepeno uzdiže na severozapad.

Tip sela.

Kuće ovog sela su poređane duž puta koji polazi iz Kacabića, pa se, negde u sredini sela i na najvišoj tački rida, račva u dva pravca; ka jugozapadu ka selu Zorovac i severozapadu u pravcu sela Ćukovca i Kosančića.

Ime sela.

Prvi stanovnici sela Obilića su bili Crnogorci, Čevljani i Cuce. Kada su odlučili da se ovde nasele, poveli su razgovor o tome, kako ime da daju svome selu. Među prvim naseljenicima nalazio se i Drago Perović, viši oficir crnogorske vojske, koji se kao emigrant obreo u Srbiji. Grudi Perovićeve bile su okićene mnogim vojničkim odličjima, a među njima bilo je najviše odlikovanje u crnogorskoj vojsci – medalja Obilić, te je tako ime dobilo ovo ime.

Vode.

Budući da je selo zaseljeno po vencu rida, ni kroz selo, niti u njegovoj blizini, ne teče nikakva tekućica. Glavna tekućica Pusta Reka udaljena je više od dva kilometra. Ispod sela se nalazi jedina česma, koja je služila za potrebe celog sela. I ddanas ta česma postoji. U selu ima bunara čije je dubina od 15-30 metara.

Postanak sela i prošlost.

Selo Obilić zaseljeno je 1891-92. godine na zemljištu pokrivenom hrastovom šumom sa retkim proplancima. Ovo zemljište je bilo u sastavu kacabićske utrine. Prvi naseljenici su raskrčili šumu i stali podzati svoje domove. Krčenjem šume oni su stvorili svoje njive. Sada je u ataru ovog sela ostalo malo šume i sve zemljište je pod njivama i livadama. Nemirni gorštci, iako su se na dobroj zemlji Puste Reke pretvorili u ratare, nisu se vezali za zemlju onom ljubavlju autohtonih stanovnika. Ambiciozni, ponositi i hrabri, iako okruženi ogromnom većinom Šopova, starosedelačkog stanovništva, Vranjanaca i doseljenika iz drugih nedinarskih krajeva, brzo su se nametnuli za političke vođe ne samo Puste Reke i Jablaničkog Pomoravlja. Iz ovog sela je Milutin Dragović dugogodišnji poslanik iz leskovačkog Pomoravlja a iz istog roda je i Toza Dragović, narodni heroj, kome je na dan 6. jula 1974 godine otkrivena bista u selu Obiliću.

Zemlje i šume.

Atar sela Obilića je prostran oko 360 hektara. Od ove površine je pod šumom 5-6 hektara, pod voćnjacima 2, vinogradima 5-6, ostalo su njive.

Rodna i relativno jeftina zemlja u ataru ovog sela privukla je nove naseljenike na mesto Crnogoraca, koji odlaze u gradove na razne službe i rad u fabrikama. Dobru zemlju u Obiliću napušta omladina. Gotovo sva  domaćinstva su staračka.

Zemlja atara ovog sela nosi ove nazive: Kasabički Rid, Plaavićka, Graničko, Pržar i Paljika.

Poreklo stanovništva.

U Obiliću danas žive ovi rodovi:

Crnogorci:

-Peroševići, Milovići, Mitrovići, Lakićevići, Jovanovići, Drekalovići, Nikolići, Durakovići, Ristovići, Kosanovići, Blagotići, Jokovići, Čupići, Novakovići i Perovići.

Ostali:

-Krstići su doseljeni iz Đerekara, doseljeni 1960. godine.

-Trajkovići su iz Radevca, doseljeni 1950. godine.

-Ivanovići su  iz Radevca, doseljeni 1960. godine.

-Paunovići suiz Rafune, doseljeni posle rata.

-Mladenovići su iz Crnog Vrha, doseljeni posle rata.

-Stankovići su iz Buvca, doseljeni posle rata.

-Brankovići su poreklom iz Dobrog Polja, najpre naseljeni u Borincu pa potom došli u Obilić.

-Cvetkovići su iz okoline Vranja, doseljeni 1910. godine.

-Dimitrijevići su iz Kruševice – Vlasotince, doseljeni 1964. godine.

-Dimitrijevići drugi u iz Bujšine u Grdeličkoj Klisuri.

-Ilići su iz Radevca, doseljeni 1959. godine.

-Ilići drugi su iz Granice, prizećen.

-Đorđevići su iz Crne Trave.

-Nikolići su poreklom iz Mačkatice, u Obilić su došli sa kosova posel rata.

-Dinići su iz Crne Trave.

Deca ovog sela pohađaju osnovnu školu u Kosančiću.

Zanimanje stanovništva.

Stanovnici ovog sela bave se uglavnom zemljoradnjom. Seju pšenicu i kukuruz a uz kukuruz i podkulturu pasulj, zatim ovas i krompir. Imaju i vinograde. Čuvaju krave za mleko i druge poslove. Svinje samo za domaće potrebe. Nikodije Branković ima dva konja.

Selo je elektrificirano.

IZVOR:  Prema knjizi Jovana V. Jovanovića „Pusta Reka“. Priredio saradnik Porekla Milodan.

Komentari (0)

Odgovorite

Trenutno nema komentara. Budite prvi i ostavite komentar.