Poreklo prezimena, selo Kosančić (Bojnik)

15. jul 2017.

komentara: 0

Poreklo stanovništva naselja Kosančić, opština Bojnik – Jablanički okrug. Prema knjizi Jovana V. Jovanovića „Pusta Reka“. Priredio saradnik Porekla Milodan.

Položaj sela.

Kosančić se nalazi na višoj aluvijalnoj terasi Puste Reke, na severnoj periferiji pustorečke oblasti. Njegova nadmorska visina je 230-240 metara. Okolna sela su: Gornje Brijanje, Kacabić, Obilić i Ćukovac u Pustoj Reci i Kare i Draškovac u topličkoj oblasti.

Ime sela.

Osnivači Kosančića, kolonisti iz bivše Austrougarske monarhije – Sremci i Banaćani, dali su ime svome naselju po prezimenu Ivana Kosančića, legendarnog kosovskog junaka iz narodnih pesama.

Vode.

Istočno od sela, na daljini od oko 600-700 metara, protiče glavna tekućica oblasti – Pusta Reka. Osim toga, blizu južne periferije teče Ćukovački Potok, čije se izvorište nalazi iznad sela Granice na mestu zvanom Seliški Bunar a uliva se u Pustu Reku. Izdanske vode su u ovom selu su bliske blagodareći pritisku Puste Reke i Ćukovačkog Potoka, pa svaka kuća ima svoj bunar.

Zemlje i šume.

Atar sela Kosančića veliki je blizu 700 hektara i zahvata prostranu plodnu ranicu u dolni Puste Reke i Ćukovačkog Potoka. Zemljište atara ovog sela pre zaseljavanja izdeljena je na takozvane „duži“, ograničeni putevima širokim oko  4 metra. U celom ataru ima 19 „duži“ koje su izdeljene parcele po 5 hektara na poresku glavu i 0,5 hektara za vinograd. Zemlja u potesu Lugovi je najplodnija u celom ataru i na njoj su najbolje njive i bašte.

Tip sela.

Po svome tipu, Kosančić je jedinstveno seosko naselje ne samo u Pustoj Reci, već u čitavoj Južnoj Moravi. Pre nego što je naseljen, za Kosančić je ekipa geometara izradila plan kako za selo tako i za čitav atar. Na osnovu tog plana izvršeno je zaseljavanje kolonista. Izgleda da je planom bilo predviđeno da država prethodno podigne kuće, ili je takav glas „pušten“ da bi se kolonisti privukli. Prostor predviđen sa podizanje sela ima oblik velikog kvadrata, oivičenim ulicom na kome su podizanje kuće samo unutar tog prostora. Kvadrat je presečen dvema dvema uzdužnim i poprečnim ulicama, koje se seku pod pravim uglom. Tako se dobilo devet manjih kvadrata unutar rečenog prostora. Oni su izdeljeni na placeve na kojima su građene kuće, škola, kafana, trgovine, zanatske radnje i dr. Svaka ulica ima širinu od 20 metara i podeljena je na kolovoz i trotoar za pešake između kojih je kanal za skupljanje vode.

Iz prošlosti sela.

Na mestu današnjeg Kosančića do oslobođenja od Turaka nije bilo nikakvo naselje. Površina je bila pod trnjem, zapuštenim pašnjacima a u pravcu Ćukovca pod gustom šumom punom divljači. Orući njive u potesu Batince meštani su nailazili na temelje od nekadašnjih zgrada, zatim jedan bunar – rimski i temelje od crkve. Kopajući oko bunara pronađena je stara sablja, koja je imala neki natpis. Priča se da je u bunaru skriveno  veliko blago. Mišljenje je da je toponim ovog zemljišta zapravo ime starog sela, koje se zvalo Batince ili Batinci i postojalo je u doba srpske despotovine a možda i ranije. Sigurno je da je ono potojalo 1637 godine, kada je neki Toma iz tog sela dugovao trgovačkoj firmi Braća Mili iz Prokuplja 68 aspri, pa je kao dužnik ubeležen u tefteru dužnika te radnje. Kako je ovo selo nestalo nije poznato. U proleće 1654 godine pojavila se kuga u Prokuplju i Leskovcu, koja je zahvatila sva sela na ovom prostoru, te je moguće da je ovo selo nestalo zbog ove zarazne bolesti.

Poreklo stanovništva.

Danas u Kosančiću živioko 150 domaćinstava. Nisu to više „Banaćani“, potomci prvih doseljenika iz Srema i Banata, koji su ovde došli 1888. godine. Ima ih iz Crne Trave, Vlasine, Grdeličke Klisure, Jablanice, niške okoline i dr.

Ovosu današnji rodovi sela Kosančić:

-Pavlovići su iz Iriga, doseljeni 1892. godine.

-Beksedići (Kosta) su iz Pančeva, doseljeni 1888. godine.

-Gudurići suiz Iriga, doseljeni 1890. godine.

-Sretići su iz Iriga, doseljeni 1892. godine.

-Mirkovići (Đorđe) su iz Iriga, doseljeni 1888. godine.

-Živkovići su iz Bavaništa – Pančevo, doseljeni 1888. godine.

-Davidovići su iz Crne Trave – Čuka, doseljeni 1912. godine.

-Gligorijevići su iz Ruplja, doseljeni 1895. godine.

-Dodići su iz Velje Glave, doseljeni 1947. godine.

-Miladinovići su iz Crne Trave, doseljeni 1895. godine.

-Ćurkovići su iz Iriga, doseljeni 1888. godine.

-Petrovići su iz Borče (Pančevo) doseljeni 1888. godine.

-Mladenovići su iz Statovca, doseljeni 1920. godine.

-Stojanovići su iz Velje Glave, doseljeni 1960. godine.

-Pavlovići su iz Pavlovca kod Rume, doseljeni 1888. godine.

-Lazarevići su iz Ravnog Dela – Vlasotnice, doseljeni 1921. godine.

-Mihajlovići su iz Dejana – Vlasotince, doseljeni 1913. godine.

-Nikolići ne znaju odakle su, doseljeni su 1953. ili 1956. godine.

-Nikolići su iz Mačkatice, doseljeni 1954. godine.

-Petrovići su iz Rupja, doseljeni 1923. godine.

-Đorđevići su iz Ruplja, doseljeni 1900. godine.

-Dojčinovići su iz Ruplja, doseljeni 1900. godine.

-Veličkovići su iz Džepa – Grdelička Klisura, doseljeni 1904. godine.

-Tomići su iz Velje Glave, doseljeni 1969. godine.

-Pešići su iz Leskovca, doseljeni 1929. godine.

-Pešići drugi su iz Dedine Bare – Grdelička Klisura, doseljeni 1900. godine.

-Petkovići su iz Crnatova – Vlasotince, doseljeni 1938. godine.

-Tozići su iz sela Pešinci – Surdulica, doseljeni 1965. godine.

-Nikolići su iz Preslapa – Vlasotince, doseljeni 1956. godine.

-Ilići su iz Gracke, doseljeni 1963. godine.

-Lepojevići su iz Gracke, doseljeni 1963. godine.

-Stojanovići su iz Gracke, doseljeni 1960. godine.

-Simići su iz Resnice kod Žitorađe, doseljeni 1950. godine.

-Trajkovići su iz Lipovice – Velja Glava, doseljeni 1965. godine.

-Ilići su iz Kalne, doseljeni 1920. godine.

-Stankovići su iz Ruplja, doseljeni 1888. godine.

-Anđelkovići su iz Vlasine, doseljeni 1920. godine

-Pešići su iz Brestovca – Leskovac, doseljeni 1920. godine.

-Stanojevići su  iz Mlačišta, doseljeni 1888. godine.

-Vučkovići su iz Mačkatice, doseljeni 1968. godine.

-Mihajlovići su iz Vlasine, doseljeni 1965. godine.

-Milovanovići su iz Gracke, doseljeni 1947. godine.

-Milenkovići su iz Ruplja, doseljeni 1905. godine.

-Stojanovići su iz okoline Vlasotinca, doseljeni 1946. godine.

-Milići su iz Malče – Niš, doseljeni 1943. godine.

-Žičići su iz Malče – Niš, doseljeni 1943. godine.

-Stefanovići su iz okoline Vlasotinaca, doseljeni 1924. godine.

-Markovići su iz Crepaje, doseljeni 1888. godine.

-Krstići su iz Crne Trave, doseljeni 1900. godine.

-Krstići drugi su iz Crne Trave, ne zna se kada su doseljeni.

-Ivanovići (Sava) su poreklom iz Mlačišta, doseljeni iz Stubla 1949. godine.

-Gligorijevići su iz Ostozuba (Ruplja), doseljeni 1900. godine.

-Bojići su iz Crne Trave, doseljeni 1889. godine.

-Živkovići drugi su iz Bavaništa, doseljeni 1888. godine.

-Pruvlovići su iz Knjaževca, doseljeni 1900. godine.

-Paunovići su iz Knjaževca, doseljeni 1900. godine.

-Mihajlovići drugi su iz Vlasine, doseljeni 1906. godine.

-Pešići drugi (udova Ruža) su iz Leskovca, doseljeni 1902. godine.

-Stefanovići drugi su iz Gornjeg Brijanja.

Romi:

-Jašarevići.

-Kalejići.

-Mamutovići.

-Asanovići.

-Osmanovići.

-Selmanovići.

Zanimanje stanovnika.

Glavno zanimanje je zemljoradnja. Seju pšenicu i kukuruz. Kao podkulture pasulj i tikve. Stočarstvo je stajsko. Mahom po dve krave za vuču kola. Svinje i živina za domaće potrebe. Krompir takođe. Pored Pukovačkog Potoka imaju bašte sa paprikom, paradajzom, lukom i drugim povrćem, ali samo za domaće potrebe.

U Kosančiću postoji mala čaršija u kojoj se nalaze prodavnice mešovite robe, tehničke robe i repromaterijala. Od zanatskih radnji postoje: pekar, dva poslastičara, stolar, dva bravara, pet traktorista i jedna bojadžija.

U selu postoji osmogodišnja škola na sprat i fiskulturnom salom i parnim grejanjem. Škola nosi naziv prvoborca Stojana Ljubića. Škola ima isturena odeljenja u okolnim selima. Selo nema crkvu. Verske potrebe zadovoljavaju u susednom Gornjem Brijanju.

IZVOR:  Prema knjizi Jovana V. Jovanovića „Pusta Reka“. Priredio saradnik Porekla Milodan.

Komentari (0)

Odgovorite

Trenutno nema komentara. Budite prvi i ostavite komentar.