Poreklo prezimena, selo Zeletovo (Bojnik)

2. jul 2017.

komentara: 1

Poreklo stanovništva naselja Zeletovo (Suvo Polje), opština Bojnik – Jablanički okrug. Prema knjizi Jovana V. Jovanovića „Pusta Reka“. Priredio saradnik Porekla Milodan.

Položaj sela.

Zeletovo se nalazi na najnižoj diluvijalnoj terasi pustorečke kotline koja se, istočno od sela, blago spušta u ravan Puste Reke.

Tip sela.

To malo selo od 45 domova, poređanih u obliku potkovice, zbijenih dvorišta, u kojima su kuće i ostale ekonomske zgrade svakog domaćinstva. Selo je podignuto na utrinskom zemljištu starog susednog sela Plavca pokrivenog hrastovom šumom. Od ove šume je ostalo desetak hrastova na zemljištu koje je i danas prazno i leži u jugozapadnom uglu seoskog prostora. Na tom prostoru je škola a i spomenik palim borcima NUOP i žrtvama fašizma sa bistom narodnog heroja Stanimira veljkovića Zeleta.

Ime sela.

Do 1974 godine selo Zeletovo se zvalo Suvo Polje, pa pod nazivom i sada nalazi u svima kartama ovog regiona. Međutim, 1974. godine, odlučeno je da se selo nazove imenom jednog od organizatora ustanka i partijskog rukovodioca leskovačkog područja Stanimira Veljkovića Zeleta, rodom iz Suvog Polja.

Postanak sela i prošlost.

Zeletovo je novo naselje. Osnovano je na prostranoj utrini do tada nenaseljenoj. Teren na kome je selo podignuto je bez reke i rečice, blagog nagiba prema Pustoj Reci, pa je zbog toga dobilo ime Suvo Polje. Selo su osnovili naseljenici sa izvorišta reke Pčinje, okoline Trgovišta. Potomci tih prvih naseljenika i danas čine glavne rodove ovog naselja.

Vode.

Niti kroz selo, niti u njegovj blizini ima ma kakve tekućice kao što obično biva kod seskih naselja. Pusta Reka je udaljena od sela vipe od jednog kilometra. Selo se za potrebe ljudi i stoke služilo vodom iz bunara a u zadnje vreme izgrađen je vodovod. U aluvijalnoj ravni Puste Reke je iskopan bunar, pa se iz ovog bunara pomoću hidrofora voda izbacuje u rezervor iznad sela zapadno od današnje škole, odakle se, prirodnim padom, odvodi u svaku kuću. Voda iz vodovoda je korišćena i za česme sa dve slavine u vidu oborenih testija od bronze koje su vešto uklopljene u spomenik palim borcima i žrtvama rata i fašizma.

Zemlje i šume.

Zeletovo ima mali atar od svega 340 hektara. Oranice i bašte zahvataju 211 hektara, voćnjaci 2, vinogradi 7, pašnjaci 29, šume 50 dok je neplodno 14 hektara.

Zemlja nosi ove nazive: Čukar-Selo, Jezero, Modra Glava, Širine, Gligorine, Dugačke Njive, Ispod Nasip, Trševine, Radojkovo i Gornji Delovi-Prisoje.

Poreklo stanovništva.

Po popisu stanovništva iz 1971. godine Zeletovo je imalo 42 kuće i 161 stanovnika. Prema popisu iz 1953. godine broj kuća je bio isti – 42 ali je u selu živelo 261 stanovnik, što znači da je u zadnjih 18 godina broj stanovnika smanjen za stotinu ljudi, odnosno za preko jednu trećinu ukupnog broja stanovnika.

Stanovništvo Zeletova čine ovi rodovi:

-Veljkovići-Džidžini su doseljeni iz Đermana – Trgovište.

-Krstići-Krleži su iz sela Luke – Kriva Palanka.

-Mitrovići su iz Cmiljana na Kosovu.

-Ilići-Biljaf su iz Đermana – Trgovište.

-Jovanovići-Veljkovići-Čoljaci su iz Đermana – Trgovište.

-Stošići-Policajci su iz Leskice kod Krive Palanke.

-Jovanovići-Kurcupi su iz sela Luke kod Krive Palanke.

-Stanisavljevići-Lisaci su iz Đermana – Trgovište.

-Pavlovići-Čoljaci su iz Đermana – Trgovište.

-Kostići-Beljaci su iz Đermana – Trgovište.

-Kitanovići-Dibraci su iz Đermana – Trgovište.

-Cvetkovići-Došljaci su iz Đermana – Trgovište.

-Bogdanovići-Juruci su iz Bresnice – Trgovište.

-Mihajlovići – Adžilojci su iz Stajovca – Trgovište.

-Đošići-Džide su iz sela Luke kod Krive Palanke.

-Mitrovići – Cuculci su iz Đermana – Trgovište.

-Milovanović (Mihajlo)-Erlez je iz Mijajlice.

Rodovi po redu peti (Jovanovići – Čoljaci) i pod devet (Pavlovići – Čoljaci) do Drugog svetskog rata prezivali su se Veljkovići; isto tako rodovi Petkovići i Bogdanovići-Juruci potiču od istog pretka.

Svi ovi naseljenici napustili su rodni kraj i došli u Pustu Reku zbog represalija Turaka i bugarskih komita, kao i iz ekonomskih razloga; došli su na ravnu i plodnu zemlju.

Zanimanje stanovnika.

Glavno zanimanje je zemljoradnja. Od stoke čuvaju samo krave i svaka porodica par svinja za domaće potrebe. Omladina i stariji zdravi ljudi idu u pečalbu i tako steknu u starosti penziju. Neki imaju i boračku penziju.

U selu postoji četvororazredna osnovna škola kao istureno odeljenje omogodišnje škole u Bojniku. Školska zgrada je prosta građevina-kovanica, pa se meštani spremaju da podignu novu školu od pečene cigle. Uz školu je mala bašta u kojoj učitelj Radisav Mančić gaji najnužnije povrće.

IZVOR:  Prema knjizi Jovana V. Jovanovića „Pusta Reka“. Priredio saradnik Porekla Milodan.

Komentari (1)

Odgovorite

Jedan komentar

  1. Dragan Jovanovic

    Selo prelepo. Kao sto je opisano, sve kuce, tj. domacinstva, su postavljena u obliku potkovice i povezuje ih jedan isti put. Bojnik nije imao vodovod kada je selo iz svog bunara, udnu sela, uvelo vodu do svake kuce. Retko ko je to u Pustoreckom kraju imao tu mogucnost. Na zalost, podatak o broju mestana je dosta star, sada, 2020. god jedva da ima dvadesetak naseljenih kuca. Kao i druga sela u Srbiji, i ovo selo ostaje bez mladih. Moj otac je od porodice Jovanovici, od kojih jos dve porodice zivi u tom selu. Pozdrav za sve mestane tog malog i prelepog sela.