Poreklo prezimena, selo Dubrava (Bojnik)

2. jul 2017.

komentara: 1

Poreklo stanovništva naselja Dubrava, opština Bojnik – Jablanički okrug. Prema knjizi Jovana V. Jovanovića „Pusta Reka“. Priredio saradnik Porekla Milodan.

Položaj i tip sela.

Prostor između Puste Reke na jugu i Zlatne Reke na severu, koje u ovom delu teku približno pararelno, imao je na zapadu staro srpsko selo Bublicu a na jugu oba Konjuvca. Unutar tog prostora nije bilo naselja, a zemlja je bila sva pod hrastovom šumom – dubovima, od kojih su neki bili toliko debeli, da ih tri čoveka ne bi mogla obuhvatiti. Po tim dubovima ovo međurečje zvalo se Dubrava, a i sada nosti taj naziv na generalštabnim kartama. U šumi je bilo mnogo divljači; vukova koji su se kretali u čoporima i do 25 u broju, zatim jelena i druge divljači. Kada su prvi hercegovački naseljenici odlučili da se u ovom moru hrastove šume, u ovoj dubravi nasele Hercegovci i Crnogorci, čija su sela obično razbijenog tipa, novo selo Dubrava je drumsko naselje, sa kućama sa obe strane širokog šora, zbijenog tipa. Okolna sela su: Bublica, Brestovac, Zlata, Gornje i Donje Konjuvce.

Vode.

Dubrava je zaseljena na grbini jednog spleta od brežuljaka koje su atmosferske vode stvorile tokom vekova na nižoj diluvijalnoj terasi što se u pravcu istoka spušta počev od sela Bublica. Tekućica na ovom prostoru nema a atmosferska voda se sliva delimično ka Pustoj Reci a delimično ka Zlatnoj i Konjuvačkoj reci.

Iz prošlosti sela.

Dubrava je novo pustorečko naselje. Podignuli su ga hercegovački i crnogorski naseljenici između 1902-1904. godine.

Hercegovci su došli 1902. godine a Crnogorci 1904. godine. Prvi su se ovde naselili rodovi.: Kovačevići, Nikolići i Jankovići. Za njima su došli Crnogorci Krivokapići, Vujačići i drugi. Naseljenici su se najpre latili posla da iskrče šumu i podignu svoje domove. Na krčevini su sagradili svoje selo oko šora pravca istok – zapad. Šor je širok i prav, a sredinom je kasnije izvaljan put, kojim danas dolazi autobus.

Zemlje i šume.

Atar sela Dubrave je velik 305 hektara, od koje površine oranice i bašte zahvataju prostor od 224, voćnjaci 3, vinogradi 2, livade 6, pašnjaci 24, šume 33 dok je neplodno 13 hektara.

Zemlja nosi ove nazive: Prisoje okrenuto ka jugu i Osoje nagnuto ka severu. Oba ova toponima su njive i placevi sela Dubrava.

Poreklo stanovništva.

Danas Dubrava nije više Hercegovačko i Crnogorsko naselje. U novije vreme u ovo selo su se stali naseljavati Vranjanci. Ti novi naseljenici su pojačali populaciju ovog naselja, koja je bila u vertikalnom opadanju. Evo kako je izgledalo raseljavanje Dubrave: 1953. godine u ovom selu je bilo 35 kuća sa 157 stanovnika; 1961. godine – 32/118 a 1971. 21/63.

Danas u Dubravi žive ovi rodovi:

Hercegovci:

-Nikolići.

-Jankovići.

-Kovačevići su se odselili.

Crnogorci.

-Krivokapići su iz Trešnjeva (Trešnjevika).

-Banićevići su iz okoline Nikšića.

-Vujačići su iz Grahova.

-Bulajići su iz okoline Nikšića.

-Milovići su iz okoline Grahova.

-Golubovići su oiz okoline Nikšića.

-Vujičići su iz Grahova.

-Buljanovići (Blagoje) su poreklom iz Plava ili Gusinja.

Vranjanci.

-Petkovići su doseljeni iz Krive Feje.

-Đorđevići su iz Krive Feje.

-Marinkovići su iz Krive Feje.

-Markovići su iz Krive Feje.

-Filipovići su iz Krive Feje.

-Mladenovići (Sima) su poreklom iz Bugarske, ovde doseljeni pre 18 godina iz Dobre Vode.

-Jovići (Stojanča) su poreklom iz Krive Feje, ovde došli iz Ivanja.

-Stankovići su iz Garinja kod Džepa.

Zanimanje stanovnika.

Dubravčani seju na svojim njivama pšenicu, kukuruz, ječam i ovas. Sade i krompir. Pošto nemaju livade seju detelinu za ishranu stoke.

Od stoke čuvaju krave. Pojednina domaćinstva imaju po dva grla, ali ima kuća koje nemaju ni jedno. U celom selu ima 2 konja i 5-6 ovaca. Živinu ima svaka kuća.

Šume su im u osoju. Imaju malo voćki.

Omladina se škluje; ide u vojne i druge škole, studira medicinu, uči za prosvetne radnike.

U selu žive staračka domaćinstva koja žive od penzija – boračkih i radnih.

IZVOR:  Prema knjizi Jovana V. Jovanovića „Pusta Reka“. Priredio saradnik Porekla Milodan.

Komentari (1)

Odgovorite

Jedan komentar

  1. dragan Kosaric

    Selo Dubrava nije ime dobilo od reći dub, dub na staroslovenskom znaci hrast i ima ih vise vrsta, debljih ili tanjih, a sam termin dubrava latinska je rec u znacenju suma, gaj, sumica…