Poreklo prezimena, selo Milanovo (Leskovac)

28. maj 2017.

komentara: 0

Poreklo stanovništva sela Milanovo, Grad Leskovac – Jablanički okrug. Prema knjizi Jovana V. Jovanovića „Donja Jablanica“.  Priredio saradnik Porekla Milodan.

Položaj sela.

Selo Milanovo se nalazi na 7 kilometara zapadno od Leskovca, na najnižoj diluvijalnoj terasi, koja pada sa severa na jug u pravcu korita bare Cernice. Nagib terase je tako blag, sa se ima utisak da selo leži u ravnici.

Tip sela.

Pre nego što je zaseljeno, izrađen je plan po kome je u centru sela ostavljena četvorougaona površina znatne veličine. Pored ovog prostora kretale su se i pod pravim uglom ukrštale po dve široke ulice. Prostor pored ulica izdeljen je na placeve, na kojima su imale biti podignute kuće pojedinih domaćinstava i druge pomoćne zgrade. Dakle, tip sela je bio „ušoreno selo“, kakva su sela u vojvođanskim ravnicama. Selo je pripremano za naseljenike po sporazumu kralja Milana i bečke vlade onoga vremena.

Vode.

Kod određivanja mesta gde treba da se zaseli „banatsko selo“ nije se vodilo računa o vekovnom iskustvu našeg naroda da se selo nađe na obali kakvog potoka ili reke, da za leđima ima bregove ili planinu, a pred sobom ravnicu za obradu. „Ravnica“ gde je određeno da bude selo Milanovo podsećala ravn terene a to je, prema psihologiji formiranoj kod stanovništva Vojvodine, bilo važno. Cernički potok, koji leti presuši kod sela Milanova, ima svoje korito udaljeno od sela više od jednog kilometra. Jablanica je još dalje.

Ime sela.

Selo je dobilo ime po knezu Milanu Obrenoviću, za čijeg vladanja su oslobođeni ovi krajevi od turske vlasti.

Naseljavanje.

Godine 1883. počeli su da pristižu prvi naseljenici i naseljavanje je trajalo sve do 1887 godine. Bili su to Banaćani, Sremci, Bčavani, Ličani, Bosanci, pa i Rumuni iz Banata. Iz Novog Sela ispod Vardenika bili su Stojiljko Zdravković, Jovan Mladenović dok je treći naseljenik sa Vlasinskih planina bio Jovan Petković iz Dobrog Polja.

Prvi doseljenici su počeli da se skućuju. Jedna od prvih briga bila je doći do vode. Kopani su bunari i do 120 metara, ali vode nigde nije bilo. Zbog nestašice vode, prvi naseljenici su  se počeli raseljavati. Posle 1922/3. godine više ih nije bilo. Otišli su na Kosovo (Novo Kosovo), Aleksandrovo (Dobič), Kosančić (Pusta Reka). Na njihovo mesto su došli Vranjanci, Vlasinci i Crnotravci.

Zemlje i šume.

Atar sela Milanova ograničen je atarima ovih sela: Belanovce, Dušanova, Podrimca, Gornjeg Stopanja, Donjeg Stopanja i Turekovca. Prostran je 509 hektara, od čega na njive i bašte spada 299 hektara. Ostalo je pod drugim kulturama, šumom ili je neplodno.

Zemlja nosi oe nazive: Ispod Selo, Pasuljski Rid,  Crna Zemlja i Stopaljsko.

Poreklo stanovništva.

Milanovo je 1948 godine imalo 638 stanovnika; 1953 – 629; 1961 – 572; 1971 – 601 i 1981 – 645 stanovnika.

Stanovništvo pripada ovim rodovima.

-Šopovi su iz Novog Sela.

-Dobropoljci su iz Dobrog Polja – Vlasina.

-Jabukovci su iz Jabukova kod Vladičinog Hana.

-Deda Arsini su iz Gornje Pčinje.

-Andrejini su iz Oraovice.

-Tesovci su iz Tesovišta kod Vranja.

-Vranjanci su iz okoline Vranja.

-Čokalije su iz Stajovca – Vranje.

-Grujići su iz Buvca.

-Miladinovci su iz Dedine Bare.

-Grgurovci su iz Grgurovca.

-Mrtvičani su iz Mrtvice.

-Veskovci su iz Dervena.

-Krtovejci su iz Suševja.

-Simonovci su iz Dervena.

-Šašini su iz Oraovice.

-Sagajci su iz Stojovca.

-Marinkovići su iz Novog Sela.

-Vranjanci drugi su iz Slivnice kod Korbevca.

-Nemijenci su iz Stojovca.

-Bojkinci su iz Jabukova.

-Pešini su iz Gornje Pčinje.

-Novoselci su iz Solačke Sene.

-Josići-Banaćani.

-Stošići suiz Moštanice kod Vrnjačke Banje.

-Crnozemci (naseljeni na crnoj zemlji) su iz Giljana.

-Darkovi su iz Klisure kod Korbevca.

-Stojanovići suiz Stajovca.

-Krstići su iz okoline Kumanova.

-Tričkovi (Tričkovići) su iz Gara.

-Barci su iz Barja.

Zanimanje stanovnika.

Glavno zanimanje stanovnika je zemljoradnja. Seju pšenicu i kukuruz. Krompir sade za kuću i nešto za prodaju. Proizvođači su crnogluka. U poslednje vreme svaka kuća gaji jagode na površini od 8 do 48 ari. Gaje i duvan – svaka kuća.

Povrtlarstva nema jer je selo u oskudici sa vodom. Znaju zidarski zanat. Iz svake kuće ima bar po jedan zaposeln u Leskovcu u raznnim privrednim organizacijama. Ima ih na privremenom radu u inostranstvu.

Od stoke čuvaju 1-2 krave. Mleko sire. Ovaca imaju samo dva domaćinstva – po 20 brava. Svinje gaje za svoje potrebe, prasad za prodaju. Konja ima 30% domaćinstava. Traktora 4-5 komada. Omladina pohađa školu u Belanovcu.

Borba za vodu.

Prve generacije naseljenika su se mučile tražeći izdansku vodu u samom selu. Kada su se uverili da je nema, odselili su se. Novi naseljenici, uporniji i snalažljiviju, potražili su vodu van sela. I našli nekoliko  izvorišta. „U selu nema vode ali iznad sela ima kud hoćeš“. Iz tih izvorišta meštani su, udruženi u grupe, dovodili vodu u svoja dvorišta. Imaju seosku česmu u sedini sela, sada zapuštenu koja ne radi. A kada su za nju našli izvorište, svi su se radovali. Bilo je pravo slavlje. Velike zasluge ima Higijenski zavod u Leskovcu koje je finasiralo izgradnju česme sa 100.000 dinara. Osim toga svako domaćinstovo je dalo po 30.000 dinara.

IZVOR: Prema knjizi Jovana V. Jovanovića „Donja Jablanica“.  Priredio saradnik Porekla Milodan.

Komentari (0)

Odgovorite

Trenutno nema komentara. Budite prvi i ostavite komentar.