Poreklo prezimena, selo Donje Sinkovce (Leskovac)

14. maj 2017.

komentara: 0

Poreklo stanovništva sela Donje Sinkovce, Grad Leskovac – Jablanički okrug. Prema knjizi Jovana V. Jovanovića „Donja Jablanica“.  Priredio saradnik Porekla Milodan.

Položaj sela i tip sela.

Donje Sinkovce se nalazi na ivici starog klizišta u nizu onih sela na severnim padinama sušičke terase, koja su se formirala na šumanskom ili pazarskom putu za Leskovac. Do skora, pre pola veka, Donje Sinkovce je bilo udaljeno od Leskovca oko 3 kilometra. Sada se Leskovac proširio prema ovom selu a i ono ka Leskovcu pa su se spojili u jedno naselje. Ni jedno selo u blizini Leskovca nije preraslo u tako izrazito prigradsko naselje, kao što je to slučaj sa Donjem Sinkovcem.

Ime sela.

Ime sela Donjeg Sinkovca je, kao u slučaju Gornjeg Sinkovca, homonim i komponovano je od starog srpskog imena Sina i sufiksa „kovce“, odnosno selo u kome se prvi naselio nekakav Sebar Sina i selo je po njemu dobilo naziv Sinkovce ili je, pak, možda selo pripadalo nekom vlastelinu istog imena.

Vode.

Selo se nalazi na Golemoj Bari. To je mala tekućica sa velikim imenom. Na prostoru sela Velika Bara prima Bosinu Baru. Na istočnoj periferriji sela uhvaćena je voda Goleme Bare u kanal, nedavno iskopan, koji vodu bare i površinske vode koje se slivaju sa hisraskih padina, odvodi u Jablanicu.

Pomenimo Kladenac na Zajačkoj Livadi iz koga je još za vreme Turaka, keramičkim cevima voda sprovedena u Leskovac. To je bio prvi vodovod ove varoši. Iz njega su se napajale tri varoške česme na prometnim mestima. Iz ovog kladenca snabdevale su se vodom još dve česme – jedna u samom Donjem Sinkovcu pored puta i druga u leskovačkom izletištu Strelište. Osim ovog kladenca postojao je i Ajdučki Kladenac, zatim Toplik. Selo ima bunare sa zdravom i veoma ukusnom vodom.

Zemlje i šume.

Atar sela Donjeg Sinkovca proteže se na 255 hektara od koje površine njive i bašte zahvataju prostor od 173 hektara. Ostalo otpada na druge kulture i neplodno zemljište.

Zemlja nosi ove nazive: Lozja,Čukar, Sukin Vis, Nikolino Dolinče, Grobište, Rovina, Kotlina, Govedarnik, Tirino ili Marjanovo Lozje, Kovanluk, Krnjine Njive, Sitno Bresje, Jankov Bres, Studenke, Stara Konopljišta, Ajdukova Njiva, Pojata, Đutin Bres, Mičine Njive, Prekodrumske Jasike, Crkveni Put, Golema Njiva, Mirčanka, Babičanka, Golemi Lug, Trnjaci i Međubarke.

Poreklo stanovništva.

I Staro Sinkovce je staro srpsko selo nastalo u srpskoj srednjovekovnoj državi. Turci ga pominju u svom tefteru iz 1516. godine kao Dolnje Sipkovce.

Sadašnji rodovi su uglavnom naseljenički. Samo su dve kuće starinske. Te su kuće su Turci ostavili, jer su se „tuj izlegli“.

Navodimo ove rodove:

-Mitrovci su doseljeni iz sela Višebva kod Vranja.

-Čvorovi (Bunušani) su doseljeni iz veterničke Bunuše.

-Žbevci (Žbevčani) su doseljeni iz sela Žbevca.

-Đikini-Đikići su starosedeoci.

-Tatci-Pertaćani su doseljeni iz Pertata.

-Čivčije su doseljeni iz vranjanskog sela Davidovca.

-Štrbci su doseljeni iz Katuna.

-Šopci su doseljeni iz „Šopsko“.

-Vulakovi su starosedeoci.

-Bratmilovci su doseljeni iz Bratmilovca.

-Zafirovi su doseljeni iz vranjanskog sela Lukova.

-Belaci su doseljeni iz Toplaca – Vranjska Banja, dalje poreklo Ćustendilska Banja.

-Antanasovi su doseljeni iz Breznice – Vranjsko Pomoravlje.

-Žižakovci su poreklom iz Aleksandrovca – Vranje.

-Davidovci su iz Davidovca kod Vranja.

-Mitini su iz Žbevca.

-Kolarci su iz Aleksandrovca kod Vranja.

-Spasini su iz Donje Otunje – Vranje. U rodnom kraju zvani Jazavčani.

-Jančini (Veličkovci) su iz Lukova.

-Dalinci su iz Gornjeg Sinkovca, prizetko.

-Prizetkovci su iz Šumana.

Ovaj popis rodova odgovoara stanju iz 1981 godine. Savremeno Donje Sinkovce je u novije vreme veoma naraslo, donkele izgubilo karakter sela. Ono je predgrađe Leskovca.

Zanimanje stanovnika.

Donjesinkovčani imaju malo svoje obradive zemlje. Doseljenici iz siromašnih vranjskih sela nisu imali mogućnosti da kupuju više zemlje. Zemljoradnja ne može da podmiri njihove potrebe, pa se bave zanatima ili običnim radovima. Mlekare. Sire mleko i prodaju sir na leskovačkoj pijaci. Nekada su se bavili raznim zanatima i rabadžilukom. Sada je sve to zamrlo. No, blizina Leskovca omogućava ima zaposlenje u raznim privrednim organizacijama i službama.

Deca se školuju u Leskovcu.

IZVOR: Prema knjizi Jovana V. Jovanovića „Donja Jablanica“.  Priredio saradnik Porekla Milodan.

Komentari (0)

Odgovorite

Trenutno nema komentara. Budite prvi i ostavite komentar.