Poreklo prezimena, selo Bukova Glava (Leskovac)

16. april 2017.

komentara: 0

Poreklo stanovništva sela Bukova Glava, Grad Leskovac – Jablanički okrug. Prema knjizi Jovana Jovanovića „Leskovačko Porečje“.   Priredio saradnik Porekla Milodan.

Položaj sela.

Bukova Glava se nalazi na obema stranama Bukoglavke, ne mestu gde ova planinska reka izlazi iz planiskog ždrela, pa su kuće podignute sa obe strane reke. Dobar deo sela uvučen je u samo planinsko ždrelo a izvesni delovi, mahale, nalaze se na oko dva kilometra uzvodno u planini.

Tip sela.

Bukova Glava se po tipu  razlikuje od ostalih sela Porečja. Tako su od početnih kuća zaselile ove grupe kuća ili mahala: Poljaničke Trle, Krševa Buka i Konjski Rid su međusobno udaljene oko dva kilometra. Ove mahale su razdvojene rekom. Kuće u mahalama su zbijene jedna uz drugu i grupisane na jednom mestu, Moglo bi se reći da je ovo selo razbijenog tipa.

Ime sela.

Kao i Gorina, i ovo selo je dobilo ime po obilju šume u kome je nastalo. Šuma je bukova i po tome je nastalo ime sela Bukova Glava.

Vode.

Sredinom sela teče brza reka Bukoglavka, čije je korito u donjem delu sela, pri izlazu iz planine, široko i puno nanosa, često vrlo krupnog stenja. Bukogalvaka izvire na mestu Debele Mrtvice ispod visa Bunatovca, Na mestu Sastanci, u nju se se uliva Mala Reka, koja izvire ispod Konjskog Rida. Bukoglavka ima strmi pad i dosta vodene mase, pa je njena snaga veoma razorna. Ona svojim nanosom puni ne samo korito u selu, već i polje ispod sela sve do ulivanja u Vetrnicu. Stoga se regulasanje ove reke postavlja kao bitno važan problem za ovaj region.

Izvori su na lokalitetu Ristova Dolina, ispod mesta Sastanci a drugi je u obliku česme pod Čapljakom i nosi naziv Čapljak. Mnoge kuće imaju svoje bunare, čija je dubina od 6 do 8 metara.

Starine u selu.

U ataru ovog sela nema značajnijih tragova prošlosti ovog kraja. Interesantno je napomenuti da se i u ataru ovog sela nalazi Markov Kamen sa koga je, po legendi, Marko Kraević skakao sa svojim Šarcem idući planinom i na kome se nalaze tragovi kopita Markovog Šarca.

Iznaad lokaliteta Sastanci, na mestu Ravnište, postoji takozvano Koledarsko Groblje na kome se nalazi dvadesetak pobijenih kamenova u neplodnu zemlju za koja kažu da sz nadgrobni spomenici dvadesetak Koledara izginulih u međusobnoj borbi dveju koledarskih grupa koje su se na ovom metu srela.

Pod Turcima i selo Bukova Glava je bilo gospodarsko selo a njegov gospodar pred kraj turske vladavine bio jeneki Asan zvani Gušlja. Zabeleženo je da je posle oslobođenja od Turaka Bukova Glava imala 21 poresku glavu.

Zemlje i šume.

Atar ovog sela zahvata 1002 hektara zemlje, od koje pada na oranice samo 177 hektara dok je pod šumom 767 hektara.

Zemlja nosi ove nazive: Bostanište, Paraspur, Pod Grobje, Jar, Garine, Vranjsi Har, Luke, Čapljak, Goli Rid, Duvanište, Prisad, Markov Kamen, Zajko Arnica, Mala Reka i Konjski Rid.

Poreklo stanovništva.

Prema popisu iz 1959. godine u Bukovoj Glavi je bilo 56 kuća sa 496 stanovnika. U selu žive ovi rodovi:

-Aleksinci su starosedeoci.

-Trajko Petrović zvani Marjan je starosedeoc.

-Ilići su poreklom iz Vine.

-Miljkovci su starosedeoci.

-Đorđevići su doseljeni iz Poljanice.

-Savići su starosedeoci.

-Nikola Stefanović je starosedelac.

-Živko Stanković je starosedelac.

-Jordan Stanković je starosedelac.

-Zarije Đorđević je iz Golemog Sela, prizećen u Bukovoj Glavi.

-Cvetkovići su iz okoline Vranja – Vranjanci.

-Kitini su iz okoline Vranja.

-Vasiljko Đorđević je starosedelac.

-Vlada Lazarević je iz Kruševe Glave (Tumba).

-Vlada Stojiljković je naseljen iz Tumbe.

-Milan Ristić je starosedelac.

-Pešići su starosedeoci.

-Cvetkovići su doseljeni iz Poljanice.

-Radisav Nikolić je starosedelac.

-Stevanovići su iz Jabukova.

-Zlatko Stojiljković je starosedelac.

-Stevanović, Ljuba i Sotir, su starosedeoci.

-Jovići su doseljeni iz Giljana.

-Ilići, Stanko i Miloje, su starosedeoci.

-ZarijeNikolić je starosedelac.

-Nikodije Ristić je starosedelac.

-Džonići su starosedeoci.

-Milan Milosavljević je starosedelac.

-Miloje Cvetković je iz okoline Vranja.

Romi:

-Markovići Stanko i Vlada.

-Ljubomir Ristić.

-Marko Novković.

-Borko Stojiljković.

Svi su hrišćanske vere. Marko i Ljubomir slave Jovanjdan a ostali Nikoljdan.

Zanimanje stanovnika.

Glavno zanimanje je zemljoradnja. Seju kukuruz, pšenicu, ječam, konoplju, krompir, pasulj, tikve. Imaju i stoke; oko 200 ovaca, krave i volove, ali sitnije rase. Imaju 13 konja za brdske prilike i dva magarca.

Bave su i voćarstvom, gaje kruške i orahe. Imaju vinograde na Golom Ridu. Imaju nešto fabričkih radnika u Vučju. Bave se trgovinom drva za ogrev. U selu ima 12 vodenica sa po jednim kamenom. Nekolicina se bave pčelarstvom.

IZVOR: Prema knjizi Jovana Jovanovića „Leskovačko Porečje“. Priredio saradnik Porekla Milodan.

Komentari (0)

Odgovorite

Trenutno nema komentara. Budite prvi i ostavite komentar.