Poreklo prezimena, selo Strojkovce (Leskovac)

7. april 2017.

komentara: 0

Poreklo stanovništva sela Strojkovce, Grad Leskovac – Jablanički okrug. Prema knjizi Jovana Jovanovića „Leskovačko Porečje“.   Priredio saradnik Porekla Milodan.

Položaj sela.

Na 11 kilometara južno od Leskovca, namestu gde se Nakrivanjska Reka uliva u Veternicu, nastalo je selo Strojkovce, čiji je glavni deo lociran između dvaju reka u južnom uglu. Selo se nije razvijalo samo na obalama dveju reka, već pored puteva koji kroz selo prolaze ili odavde od čvorišta idu u razne pravce, pa bi se selo moglo smatrati drumskim naseljem.

Tip sela.

Taj karakter drumskog naselja i raskrsnica puteva puteva Stojkovce je i danas zadržalo. Kao i ostala sela Porečja, zbijenog je tipa.

Ime sela.

Svako naselje u svome imenu sadrži neku svoju odliku; ili nosi ime osnivača, ili svoga feudalnog gospodara; negde ono sadrži topografske odlike mesta na kome je zaseljeno, po flori koja je ovde obitavala. Ime Strojkovce ja ostalo zagonetka o nastanku naziva sela.

Vode.

U pogledu tekućih voda, Strojkovce predstavlja jedinstveni slučaj u Porečju. Pored njega teku dve reke; Veternica i Nakrivanjska Reka a na zapadu kroz njegov atar teče i rečica Botunja. Na svom ataru ima i tri izvora-kladenca:Terziski, Uz put za Vučje i Kod Groblja. Osim toga, blagodareći pritisku Veternice i Nakrivanjske Reke, izdanska voda je obilata i svuda prisutna, pa svako domaćinstvo ima svoj bunar u svom dvorištu.

Zemlje i šume.

U optimalnom položaju sa gledišta obilja rečnih voda i puteva, Strojkovce je najbogatije selo u obradivoj zemlji. Atar mu zahvata prostor od 953 hektara, od koga njive zauzimaju prostor od 556 hektara – što je najveća površina obradive zemlje u Porečju. Šume ima 168 hektara i livade 74 hektara.

Zemlja nosi ove nazive: Selište, Progon, Kas’movo, Ašansko, Rosulja, Palikućem Svinjarnik, Jezave, Pelinište, Kaldrmki, Karapandžino-Karapandžin Most, Kod Groblja, Donje Polje, Gornje Selište, Grbavica, Crveni Breg, Donje i Gornje Livade, Rosulje, Čuka, Srednji Rid, Veverica, Ravnine i Srednji Rid.

Starine u selu.

U ataru sela postoje tragovi neolitskog naselja na mestu Srednja Bila na desnoj obali Nakrivanjske Reke. Posle oslobođenja od Turaka selo je imalo 107 porskih glava. Osim toga, pred kraj turske vlasti. Strojkovce je bilo podeljeno na četiri gospodarluka i imalo je četiri čitluk-sahibije što ide u prilog nesporne veličine kao naselje, prostranosti njegovog atara i bogatstva njegove zemlje.

U dvorištu jednog od poslednjih gospodara Strojkovca, Rašid-bega postojao je ogroman hrast. Imao je obim na visini od 1,5 metra oko šest metara. Hrast se sasušio i sam pao. Niko nije smeo sekirom da udari u njega pošto se u narodu verovalo da su u njemu stanovali duhovi.

U Strojkovcu je 1884 godine podignuta je radionica gajtana u vodenici. To je bilo prvo tekstilno preduzeće u Leskovačkoj Kotlini. Zgrada vodenice je danas muzej.

Kao trag nekada veoma razvijenog vodeničarstva na nakrivanjskoj reci u Strojkovcu postoje tri zgrade vodenica; Isaka Osmanbegovića, Natalije Čuljković (gajtara) i Hadžitančićeva vodenica.

Poreklo stanovništva.

U Strojkovcu je, po popisu iz 1959. godine, živelo 1204 stanovnika u 206 domaćinstava. Selo je podeljeno u osam mahala, koje se zovu: Niševljanska, Brbska, Velkovska, Terziska, Krstanska, Novačka, Merakliska i Srednja mahala.

U ovim mahalama žive ovi rodovi:

Starosedeoci:

-Deda-Stankovi, Deda-Marčini, Kikiroje, Meraklije, Baba-Mickini, Deda-Jovanovi (Denići), Deda-Đokini, Deda-Cvetkovi, Deda-Todorčini, Postolovi, Stamenkovi, Deda-Ranđelovi, Deda-Dimitrini, Markovi, Brbci (Deda-Đokini), Brbci (Deda-Markovi), Deda Jovanovi-Prgiš, Mitinci, Baba-Magdalenkini, Ranđelovi, Deda-Savini, Kamenarci, Tošini, Stojmenovi. Stojmenovi-Mitići, Vukanci, Deda-Stojkovi, Živkovi, Deda-Mijajlovi, Taskini, Savini, Tonini, Boškovci, Nedini, Petrinci, Aičkini, Deda-Pešini, Deda-Mladenovi, Krstanci, Zlatanovi (Baba-Đurđini), Savčini, Stepanovi, Kitanovi, Đinkovski i Filipovi.

-Milenkovići su doseljeni iz Bitvrđe-Šopluk.

-Cvetkovići-Denčini su doseljeni iz okoline Niša.

-Miloševići-Mladenovi su doseljeni iz okoline Niša.

-Deda-Stankovi (Jovanovci) su iz Vlasa.

-Simonovi (Deda-Đorđini) su iz Bunuše.

-Deda-Đurđini su doseleni iz Bitvrđe.

-Velkovci su doseljeni „S one strane Morave“.

-Terzici su iz Kopašnice.

-Dodinci su iz okoline Vranja.

-Vrbarci su doseljeni „S one strane Morave)

-Ilijičkini su doseljeni iz Bitvrđe.

-Šopci su doseljeni iz Šopluka.

-Lugarci su iz Lugara.

-Torkovci su doseljeni iz Župe.

-Stojadinovi su doseljeni iz Roždaca – Poljanica.

-Novaci su doseljeni iz Rusije.

-Miladinovići su doseljeni iz Lučice – Požarevac.

Zanimanje stanovnika.

Glavno zanimanje stanovništva je zemljoradnja. Seju kukuruz, pšenicu, ječam i ovas. Sade krompir za domaći upotrebu i pasulj kao podkulturu (seje se sa kukuruzom) za prodaju. Gotovo svaka kuća seje detelinu, lucerku i troletku. Kao novinu uvode muhar. U baštama gaje papriku i drugo povrće.

Strojkovčani se bave stočarstvom. Svaka kuća ima po dve krave, sada u selu ima 60-70 bivola i bivolica, ovaca oko 400 brava a ranije ih je bilo 10 puta više. Gaje i svinje domaće sorte. Konji su retki, ima ih petnaestak u selu.

U selu ima 32 registrovane zanatske radnje i to: zidara 11, kovača 2, kolara 2, krojača 2, drvostrugara 1, vodeničara 2, traktorista 1, vršača 2, prevoznika 3, harmonikaša 1, potkivača 1, limara 1, bačvara 1, stoličara 2, vunovlačara 1 i gostioničara 2.

U selu postoji dobro snabdevena zadružna prodavnica.

Imaju dobre saobraćajne veze u svim pravcima.

Imaju četvororazrednu osnovnu školu dok u više razrede idu u školu u Veliko Trnjane.

Strojkovčani su vredni i sposobni ljudi. Nisu podložni alkoholu, niti su poznati kao parničari i svađalice, spremni da prihvate sve napredne ideje.

IZVOR: Prema knjizi Jovana Jovanovića „Leskovačko Porečje“.   Priredio saradnik Porekla Milodan.

Komentari (0)

Odgovorite

Trenutno nema komentara. Budite prvi i ostavite komentar.