Poreklo prezimena, selo Zloćudovo (Leskovac)

11. mart 2017.

komentara: 0

Poreklo stanovništva sela Zloćudovo, Grad Leskovac – Jablanički okrug. Prema knjizi Jovana V. Jovanovića „Leskovačko Polje i Babička Gora“ nastaloj na osnovu prikupljenih podataka 1977. godine. Priredio saradnik Porekla Milodan.

Položaj sela.

Zloćudovo se nalazi na levoj obali Tulovske Reke, neposredno iznad njenog ušća u Južnu Moravu, pa se tako našlo između tokova ove dve reke, u ravnici Južne Morave.

Tip sela.

Zloćudovo je selo zbijenog tipa kao i sva ostala sela u leskovačkom Polju.

Ime sela.

U selu postoji legenda da se prvi stanovnika ovog sela zvalo Zloćudko, pa i selo koje je  obrazovano na mastu gde se on prvi zaselio nazvalo Zloćudovo.

Vode.

Kao što je već rečeno, Zloćudovo je na obalama dvaju vodenih tokova; Tulovske Reke i najveće kotlinske reke Južne Morave. Tulovska Reka, iako mala, ponekad leti presušuje ali ume da bude opasna i da plavi nizvodna sela, naročito ona u ravnici u koja spada i Zloćudovo. Od poplava su ova selaz aštićena zemljanim nasipom, koji se redovno održava a korito rečice čisti od nanosa. Sličan, i nešto jači nasip podignut je i uz levu obalu Južne Morave, pa su sela zaštićena od poplava.

Zemlje i šume.

Zloćudovo ima mali atar, svega 127 hektara. Od ove površine njive i bašte zahvataju 81 hektar, voćnjaci i vinogradi po jedan, pašnjaci 34 a neplodno je 20 hektara.

Zemlja nosi ove nazive: Preko Vade, Beli Kamen, Selište ili Kaldrma, Jezava, Zadružno, Zemljoradničke zadruge Dubočica i Paraspur.

Postanak sela i starine.

Zloćudovo je malo selo. Takozvana „turska kaldrma“ na lokalitetu Selište govori da je na tom mestu bilo naselje čija je barem jedna ulica bila kaldrmisana, ili se nalazilo na nekoj važnoj saobraćajnici. Drugi dokaz o pravoslavnim naseljima u vom selu jesu vizantijske tegule na ovom mestu. I, najzad, grobovi na lokalitetu Jezava, koja nisu izučavali sručnjaci, jesu trag ljudskog života na ovom prostoru.

Zloćudovo je, posle Gilhanskog hatišerifa, podvlastio neki Turčin, verovatno njegov dotadašnji spahija.

Poreklo stanovništva.

Posle oslobođenja od Turaka, Zloćudovo je imalo 15 domaćinstava. Prema popisu iz 1953. godine u njemu je bilo 30 domaćinstava i 207 stanovnika a 1971. godine 46 domaćinstava i 242 stanovnika.

U Zloćudovu žive ovi rodovi:

-Mečkarci su starosedeoci.

-Tevdelinski rod su starosedeoci.

-Jankovci su starosedeoci.

-Radini su iz Crvene Jabuke.

-Naćkovci su starosedeoci.

-Maslarci su starosedeoci.

-Jovanovi-Suruntije su starosedeoci.

-Mišini su starosedeoci.

-Lukini su starosedeoci.

-Božidar Stojanović je u srodstvu sa Tevdelijskim rodom, prema tome, starosedelac.

Zanimanje stanovnika.

Zloćudovčani su, kao zemljoradnici, pre svega dobri povrtari. Proizvode papriku, paradajz, kupus, krastavce i drugo povrće. Malo sade i duvan. Krompir samo za svoje potrebe i nešto malo za pijacu. Svoje baštovanske proizvode prodaju na leskovačkoj pijaci  a kupus voze u planinska mesta, kao što je Crna Trava i dr.

Od stoke čuvaju krave i to većinom rase buša, u proseku po dve. Konja ima svako drugo domaćinstvo. U selu ima 15 traktora.

IZVOR: Prema knjizi Jovana V. Jovanovića „Leskovačko Polje i Babička Gora“ nastaloj na osnovu prikupljenih podataka 1977. godine. Priredio saradnik Porekla Milodan.

Komentari (0)

Odgovorite

Trenutno nema komentara. Budite prvi i ostavite komentar.