Poreklo stanovništva sela Zagužane, Grad Leskovac – Jablanički okrug. Prema knjizi Jovana V. Jovanovića „Leskovačko Polje i Babička Gora“ nastaloj na osnovu prikupljenih podataka 1977. godine. Priredio saradnik Porekla Milodan.
Položaj sela.
Zagužane je podignuto na obalama Tulovske Reke, na blago zatalasanoj diluvijalnoj terasi, kroz koju je Tulovska Reka izmodelirala svoju dolinu. Dolina se širi u pravcu jugoistoka a sužava u suprotnom pravcu, a zemljište se blago spušta ka dolini Južne Morave a penje prema jugozapadu ka planini Kukavici.
Tip sela.
Zagužane je selo zbijenog tipa.
Ime sela.
Ne postoji nikakva legenda i postanku imena ovoga sela. Ako bi se služili leksičkom medotodom i posmatrali etimološku reč Zagužane, moglo bi se reći da je selo dobilo ime sa značenjem: naselje je podignuto pozadi, iza nekog koje postoji ispred. Moguće je da ime sela došlo zbog toga što je podignuto iza nekog luga, dakle Zalužane pa vremenom postalo Zagužane.
Vode.
Glavna tekućica koja protiče kroz selo je Tulovska Reka. Osim ove tekućice, koja je bogatija vodom što se više ide uzvodno, postoje i kladenci: Kladenac i Rosulje. Osim toga svaka kuća ima svoj bunar. Dubina bunara iznosi od 4 do 16 metara.
Zemlje i šume.
Atar sela zagužana prostire se na 335 hektaara, od koje površine njive i bašte zahvataju 175, voćnjaci 4, vinogradi 10, livade 12, pašnjaci 28, šume 92 dok je neplodno 14 hektara.
Zemlja nosi ove nazive: Rupa, Rosulja, Ispod Sela, Rosulja, Jablan, Lojzište, Pred Branište, Poza Branište, Nad Selo, Ograđa, Marinkova Dolina, Krušjar, Presečanska Dolina i Cekina Arnica.
Postanak sela i prošlost.
Zagužana nema u turskom sumarnom popisu timarskih sela u Nahiji Dubočica sa početka XVI veka, pa se može postaviti pitanje njegovog postojanja u to vreme.
Međutim, može se desiti da je u ovom dokumentu zabeleženo pod nekim drugim imenom.Prema kazivanju Dragutina Jovića Kupusara, iz Zagužana, starog pre ko 100 godina, selo Zagužane, posle ukidanja spahijskog sistema 1839 godine, uspelo da izbegne počitlučavanje i da ostane, kao jedno od retkih moravski sela, slobodno selo, pa Zagužančani nisu plaćali agrarni dug posle oslobođenja od Turaka. Turci su pokušavali da potčine Zagužane ali u tome nisu uspeli.
Kao dokaz o tome da je Zagužane staro srpsko naselje služi i crkva na lokalitetu Rosulje, koja je imala slavu Sv. Presvetu. Ova crkv apodignuta je na temeljima stare pravoslavne bogomolje.
Poreklo stanovništva.
U prvom srpskom popisu odmah po oslobođenju ovih krajeva Zagužane je imalo 41 kuću. Premapopisu iz 1953. godine u ovom selu je bilo 86 domaćinstava i 541 stanovnik dok je 1971. godine imalo 82 domaćinstva sa samo 420 stanovnika.
Danas u Zagužanu žive ovi rodovi:
Starosedeoci:
-Zajci, Begovi, Vampirovi-Deda Nešini, Šturmini, Mitići, Jančići, Cilini-Kiserci, Petkovci, Tunkini, Simonovi – bliski Tunkinima i Zojkini.
Nepoznatog porekla:
-Dinini, Stojilkovi, Menjini, Sirkini (Stojan Sirka), Mitini (Mitići) i Borko Pavlović zvani Pop.
-Denčini su porekom iz Šumadije.
-Bivkini su poreklom iz Šumadije.
-Kupusarovi su iz vlasotinačke Kamenice.
-Svakarovi su iz Presečine.
-Novakovi su iz Oraovice.
Zanimanje stanovnika.
Glavno zanimanje je zemljoradnja. Seju pšenicu i kukuruz. Veliki su odgajivači jagoda. Vinograde ima skoro svaka kuća, proizvode grožđe za sopstvene potrebe. Od voća imaju sitne šljive od kojih peku rakiju. Jabuka imaju za prodaju. Krompir samo za sopstvene potrebe.
Stočarstvo je stajsko. U selu ima oko 50 brava ovaca. Krave čuva svako domaćinstvo – u proseku po dve i to bušu i simentalku. Mleko prodaju PIK Toma Kostić. Ranije su mleko sirili i prodavali ga na leskovačkoj i grdeličkoj pijaci. Svinje samo za kućne potrebe dok prasiće prodaju u Leskovcu i Grdelici. Svaka kuća ima kokoške, guske i ćurke samo jedno domaćinstvo.
U selu ima 15-20 konja. Traktora 10, kombajna dva.
Zagužani su poznati kao ciglari, stalnih ciglarskih radnika ima od 20 do 30. Rade u celoj zemlji a najviše u Leskovcu i Grdelici.
Zagužančani masovno napuštaju svoje selo. Do sada se iselilo oko 50 kuća. Omladina ide u stručne škole – metalsku, medicinsju i tekstilnu. Ima ih na studijama.
IZVOR: Prema knjizi Jovana V. Jovanovića „Leskovačko Polje i Babička Gora“ nastaloj na osnovu prikupljenih podataka 1977. godine. Priredio saradnik Porekla Milodan.
Komentari (0)