Poreklo prezimena, selo Donja Trnica (Trgovište)

31. decembar 2016.

komentara: 0

Poreklo stanovništva sela Donja Trnica, opština Trgovište  – Pčinjski okrug. Prema knjizi Jovana F. Trifunoskog „Gornja Pčinja“, nastaloj na osnovu podataka prikupljenih delimično 1940. godine, kao i 1949. i 1950. godine. Priredio saradnik Porekla Milodan.

Položaj sela.

Donja Trnica se nalazi u dolini Pčinje na zemljištu visokom od 590 do 1250 metara. Najniži delovi sela su u ravni doline a najviši na visokim padinskim delovima.

Vode.

Meštani koriste vodu za piće sa izvora, česama i bunara, kojih ima pet. Poznati izvori i česme su: Dunđerski – tri česme, Stajčin Kladenac, Golački Izvor, Kladenac i dr.

Zemlje i šume.

Glavniji delovi zemljišta zovu se: Đurđin Čukar, Sadnjak, Mijakovica, Aritanov Čukar, Čifčijska Mahala, Dlaga Njiva, Vraži Kamen, Dolnja Mahala, Golak, Selište, Goč, Bajina Livada, Pribilica, Bačevište i Gradobija.

Tip sela.

Donja Trnica ima jako razbijen tip. U nekim delovima sela kuće su dosta blizu jedna drugoj, dok su u drugim razbacane. Uglavnom udaljena imanja su učinila da se stanovnici na njih preseljavaju.

Na desnoj strani Pčinje nalaze se mahale: Đorinska, Čifčijska, Nikolinska, Čukinska, Rupinska, Konjarska, Dabovac, Dunđerska i Jašinci. Na levoj strani su mahale: Donja. Golak i Šumanska Mahala.

Donja Trnica je 1949. godine u svom sastavi imala 20 rodova u 65 domaćinstava.

Postanak sela, starine i prošlost.

Na ataru postoji mesto Selište. Nalazi se desno od Pčinje na terasi visokoj oko 700 metara. Tu je ranije bilo „duvarine“ od kuća. Priča se da je na Selištu bilo selo današnjeg naselja. Tu su živeli preci rodova koji sada imaju kuće u mahalama Dunđerci, Rupinci i Donja. Ti su se stanovnici iselili sa Selišta jer je „zemlja popuštala i pucala“; zbog toga su prešli na „na zdravo mesto“. Selište meštani zovu Staro Selo.

Donja Trnica ima dve crkve; Vraži Kamen ili Malu Gospojinu i crkvu Sv. Arhanđela Mihaila. Za prvu crkvu se piča da su je nakada meštani zidali levo od Pčinje, ali je „vrag to rušio“ i crkvu su morali sazidati desno od Pčinje na okomitom i stenovitom uzvišenju. Po tome je, vele, ostalo ime Vraži Kamen. Današnja crkvena zgrada je od kako potiče selo – oko 150 godina. Crkvu Vraži Kamen posećuju stanovnici iz pčinjskih i krivopalanačkih sela i to najviše petkom.

Crkva Sv. Arhanđela Mihaila se nalazi na desnoj strani Pčinje. Ona je obnovljena 1866. godine. Pre toga na njenom mestu se poznavala crkvina..

Groblje današnjih meštana do 1913. Godine bilo je kod crkve Sv. Arhangela, Sada se nalazi dalje od nje.

Po sadašnjem stanovništvu Donja Trnica je stara oko 150 godina. Tada se ovde, u „šumak, gornato i skršno mesto“ dobegli preci mnogih srpskih stanovnika iz poljskih sela Orahovica i Letovište kod Preševa; tamo su se tada počeli doseljavati Arbanasi. Zbog velike šume ovdašnji meštani nisu mogli videti stoku kada bi je isterali u pašu. To nije davno bilo, jer su takve šume pamtili očevi današnjih meštana.

Za vreme  oslobađanja preševskog kraja 1912. godine mnogi meštani iz Donje Trnice pokušali su da se vrate u pomenuta sela, odakle su starinom. Ali u tome nisu uspeli, jer su njihovu napuštenu zemlju za vreme Turaka prisvojili doseljeni Arbanasi.

Poreklo stanovništva.

Svi stanovnici su doseljeni. Rodovi su:

-Dunđerci su prvi seosko doseljenici. Došli su iz Letovice kod Preševa. Ovde su se naselili pre oko 150 godina: Milan, 70 godina – Jovan – Sava – Jovan, doselio se Jovanov otac. Imaju iseljenih porodica u Lipovici kod Leskovca, u Slavujevcu kod Preševa i Obrenovcu.

-Rupinci su  došli kada i Dunđerski iz Orahovca kod Preševa. Ime su dobili po topografskom nazivu mesta gde žive. Imaju iseljenih porodica u Dušanovu kod Leskovca.

-Dabovci su poreklom iz Orahovca kod Preševa. Imaju iseljenih porodica u Srbiji.

-Sazdo su ogranak roda Dabovci. Imaju iseljenih porodica u Srbiji – četiri.

Pilopat imaju isto poreklo kao pomenuti Dabovci. Njihove iseljene  sada žive u Stajincu kod Preševa, Vitini i Pograđu kod Gnjilana.

-Stojkovska „krv“ je poreklom iz Orahovca kod Preševa. Imaju iseljenih porodica u Susednom Trgovištu (2) i Podgrađu kod Gnjilana (1).

-Kordača imaju isto poreklo kao i prednji rodovi. Imaju jednu iseljenu porodicu u Karavukovu.

-Čakal imaju isto poreklo kao kod prenjih rodova. Imaju jednu iseljenu porodicu u Karavukovu.

-Beruće – poreklo kao i kod prednjih rodova.  Imaju jednu iseljenu porodicu u Karavukovu.

-Prisoja – poreklo kao i kod prednjih rodova. Imaju iseljenika u Dušanovu kod Leskovca.

-Atanasovi su poreklom iz Orahovca ili iz Reljana kod Preševa. Imaju iseljenika u Dušanovu kod Leskovca.

-Blagojinci su poreklom iz Orahovca kod Preševa. Imaju iseljenika u Dušanovu kod Leskovca.

-Đorinci su poreklom iz Orahovca kod Preševa. Imaju iseljenika u Dušanova kod Leskovca i Slavujevcu kod Preševa.

-Čukinci poreklo im je kao i kod prednjih rodova. Imaju iseljenika u Žegri i Maleševu kod Gnjilana.

-Jašinci – poreklo ime ja kao i kod prednjih rodova. Imaju iseljenika u Dušanovu kod Leskovca.

-Trajkovići – poreklo im je kao i kod prednjih rodova. Imaju jednu iseljenu porodicu u Golemom Dolu kod Preševa.

-Bataševi su se doselili iz letovice kod preševa. Ranije su bili jedan rod sa Dunđercima. Kuće su im u Donjoj Mahali. Imaju pet iseljenih porodica u Slavujevcu kod Preševa.

-Tudžarci imaju isto poreklo kao i Bataševi. Neki je u rodu bio kožarski trgovac i po njemu su dobili ime. Kuće su im u Donjoj Mahali. Imaju iseljenika u Slavujevcu kod Preševa.

-Veličkovići, Trenča, Toza i Karaš ili Pešići imaju poreklo kao prednji rodovi.

-Bojkovski su se doselili iz Orahovca. Imaju iseljenika u Dušanovu kod Leskovca.

-Mladenovići – poreklo im je kao i kod Bojkovaca. Imaju iseljenika u Dušanovu kod Leskovca.

-Jankovići – poreklo ime je kao i kod prednjih rodova. Dve porodice su se iselili u Slavujevce  kod Preševa.

-Šumanci i Nešići – poreklo ima je kao i kod prednjih rodova.

-Meandžici su poreklom iz Orahovca kod Preševa. Ded im za vreme Turaka držao mehanu u selu pa su po tome dobili ime.

Rodovi poreklom iz Orahovca kod Preševa slave Aranđelovdan, Savindan i Nikoljdan. Ostali rodovi slave samo Aranđelovdan. Priča se da je nekada u Orahovac došao Sveti Sava, kome su Orahovčani ukrali opanke. Da bi „okajali greh“ tada su svi Orahovčani počeli da slave Savindan i istu slavu preneli i u Donju Trnicu.

Iseljeni rodovi.

-Trnovali i Trnovci su se iselili u selo Bistra kod Ćustendila u Bugarskoj.

-Trničani su se iselili u Surdul kod Vranja, pre 90 godina.

-Trničani su se 1878. godine iselili u Lukovo kod Vranja. To su učinili zbog siromaštva.

-Davidovići su se iselili u Barbace. Tamo je došao osnivač roda kao „prizetko“.

-Bogdanovići su se iselili 1912. godine u Veliki Rajinac kod Preševa.

-Arsini su se iselili 1921. godine u Golemi Dol kod Preševa.

IZVOR: Prema knjizi Jovana F. Trifunoskog „Gornja Pčinja“, nastaloj na osnovu podataka prikupljenih delimično 1940. godine, kao i 1949. i 1950. godine. Priredio saradnik Porekla Milodan.

Komentari (0)

Odgovorite

Trenutno nema komentara. Budite prvi i ostavite komentar.