Poreklo prezimena Pašalić

17. decembar 2016.

komentara: 3

Naredni članak:
Prethodni članak:

Komentari (3)

Odgovorite

3 komentara

  1. Milorad Bogdanović

    Prezime Pašalić spominje se u Šematizmu mitropolije dabrobosanske za 1882. godinu kao slavljenici Đurđevdana, Đurđica i Nikoljdana.
    -Đurđevdan slave u parohijama Gašica i Bijakovac kod Gradiške, Tešnju i Tomini kod Sanaskog Mosta
    -Đurđice u parohiji Vozuća
    -Nikoljdan u Tešnju i parohiji Kola kod Banja Luke
    Interesantno je da se ovo prezime kao ni prezime Pašagić ne spominje u Šematizmu eparhije pakračke za 1898. godinu, gdje su mahom selile porodice sa prostora između Une i Bosne.

  2. vojislav ananić

    PAŠALIĆ
    Loza od Haračića

    U Dumancima kod Kaknja danas nema Pašalića, ali je kao uspomena na njih ostao toponim iznad sela pod nazivom Pašalića bašča. Poslije Prvog svjetskog rata bilo je 18 kuća sa oko 30 porodica Haračića, koji su zajedničkog porijekla sa Pašalićima.
    Šefik Pašalić iz Zenice, rođen u selu Dolipolju kod Lašve navodi u pismu kojim nam se obratio da je sin Smaje, željezničkog radnika i najstarijeg od šestorice sinova Omera Pašalića koji je umro 1927. godine. Djed mu se zvao Arif, a djedov otac Omer. Idući dalje u prošlost pretpostavlja da je njegov otac Osman, a brat mu “Paša”. Pomenuti Osman i Paša bi trebali biti sinovi Alije Pašalića, koji je opet sin Mustafe Haračića iz sela Dumanci kod Kaknja. Po predanju Alija je pohađao neku visoku školu u Carigradu, koju nije završio zbog izbijanja revolucije u Turskoj, pa ga je po tome okolina nazvala “pašom”. Po istom predanju, po povratku iz Carigrada otac je Aliji dao imanje u Dolipolju i od tada se oni prezivaju Pašalići. Šefik dalje navodi da su danas u Dolipolju samo Pašalići i da su se u prošlosti bavili uglavnom zemljoradnjom i stočarstvom.
    Pašalići su se oko 1840. godine doselili iz sela Dumanaca kod Kaknja u Dolipolje. Danas ih nema u Dumancima, ali je kao sjećanje na njih ostao toponim iznad sela pod nazivom Pašalića bašča. U Dumancima je neposredno poslije Prvog svjetskog rata bilo 18 kuća sa oko 30 porodica Haračića, koji su zajedničkog porijekla sa Pašalićima.
    Haračići su vjerovatno i osnovali ovo selo. Od Nurije Haračića, koji je tada imao 80 godina, zabilježeno je da je njegov djed prebolio “mubarećiju”, kugu koja je vladala krajem XVIII vijeka. Za Haračiće se može reći da su im se preci doselili vjerovatno u toku XVI vijeka iz Konje, grada u Turskoj. Po predanju, bila su tri brata, od kojih se jedan ili njegov potomak odselio u obližnje selo Bićer i od njega su tamošnji Haračići ili Beglerovići. Drugi je otišao u Porječje kod Bugojna, u kojem ih takođe ima sa istim prezimenom. Pošto su se doselili iz Konje zvali su ih i Konjalijama. Prezime Haračić su dobili po tome što su skupljali harač. Prevozili su u prošlosti i skelu za Kakanj.

    IZVOR: PORODIČNI KORIJENI, MIROSLAV NIŠKANOVIĆ
    BANJA LUKA – BEOGRAD – SARAJEVO, 2001.

  3. Vojislav Ananić

    PAŠALIĆ (m), stara porodica koja je živjela u Stocu. Bilo ih je i u drugim naseljima oko Stoca. Na području Nekuka nalazi se “nekropola sa oko 50-tak nišana” među kojima su i nišani trojice Pašalića koji su tu sahranjeni početkom 19. vijeka (165:393).

    Izvor: Risto Milićević – Hercegovačka prezimena, Beograd, 2005.