Poreklo prezimena, selo Jovac (Vladičin Han)

8. novembar 2016.

komentara: 0

Poreklo stanovništva sela Jovac, opština Vladičin Han – Pčinjski okrug. Prema knjizi Jovana F. Trifunoskog „Vranjska Kotlina“, nastaloj na osnovu podataka prikupljenih od 1951. do 1955. godine. Priredio saradnika Porekla Milodan.

Položaj sela.

Jovac zahvata prostrano planinsko zemljište, sa obe strane Jovačke Reke. Okolna sela su: Belanoovce, Ostrovica, Bačvište i dr.

Vode.

Meštani koriste vodu za piće sa izvora. Izvori nose ove nazive: Dulan, Staro Selo i dr.

Zemlje i šume.

Nazivi potesa na granici atara: Kapidžik, Trpezica, Kalovska Dolina, Smiljeva Ornica, Ostra Čuka, Gradište, Garine, Goli Rid, Topilo, Groot, Manastirska Dolina i Beli Breg. Unutrašnji nazivi potesa su: Pajsovo, Boškovo Trnje, Pašaliska Njiva, Rid Kijevski, Jasen, Reka, Grašište, Ravnište, Trnica, Đeren, Srbince, Đelino, Golemi Lug, Gabrik, Bojkovica, Sami Dub, Selište, Staro Selo, Laz i Kopotine.

Tip sela.

Jovac je jako razbijeno selo. Deli se na mahale: Cerovac, Kijevac, Široka Padina, Reka, Sokolovica, Velkovci, Đeren, Deda Đorđijanci, Deda Mitinci, Kačarci, Nikolinci i Pajsovo.

Jovac je 1952. godine imao ukupno 150 domaćinstava.

Postanak sela, strine i prošlost.

Gradište je uzvišenje na tromeđi između Jovca, Ostrovice i Gumerišta. Ipak, većim delom pripada Jovcu. Po pričanju, na tom uzvišenju je bio grad. Sada se nalaze cigle, ćeramide i kamenje zaostalo od zidova. Pored Gradišta vodio je neki stari put za Poljanicu.

U Jovcu je manastir Hristovo Voskrsenje. Nalazi se blizu mahale Nikolinci i Pajsovo. Ovaj manastir je jednom bio porušen, pa obnovljen pre oko 50 godina. Nedaleko od pomenutog manastira je potes Selište, danas pod njivama. Na Selištu je nekada „bilo selo“. Ostataka od naselja nema. Na Selištu izbija izvor Dulan.

Staro Selo leži blizu reke, sa desne strane. Danas su tamo njive i nema nikakvih starina. Kod ovog potesa izbija Staroselski Izvor. Ne zna se ko je živeo naovom Selištu.

Desno od reke je mesto Staro Kućište. Sada su tu njive.

Na potesu Golema Njiva blizu reke meštani su iskopavali stare grobove. U drugim, susednim, delovima pokraj reke voda iskopava ostatke od zidova, široke tanke cigle, „stare pare“ i delove nakita. Raniji učitnjlj u Jovcu Veljko Vučetić imao je više primeraka tog novca.

Današnji Jovac nije staro selo. Njega su osnovala tri doseljena srpska roda: Deda Đorđijanci, Ljubišlovci i Kijevci. Oni su došli na „gospodarsku zemlju“ u početku XIX veka izMetohije i drugih mesta. Posle njih doselili su se i preci ostalih današnjih rodova, većinom po pozivu Turčina Ramiz-paše, koji je bio poslednji gospodar sela. Još od osnivanja Jovac ima razbijen tip. Prve tri doseljeničke kuće živele su u tri različita seoska dela – jedna desno od reke, druga pokraj reke i treća levo do reke. U XIX veku Jovac jebio „gospodarsko“ naselje. Prilikom oslobađanja od Turaka ono je pripadalo Ramiz-paši, koji je živeo u Vranju. Ramiz-paša je bio sin vranjskog Husejin-paše. Ramizova braća zvala su se: Sulejman-beg i Ata-beg. Za vreme Turaka niko od seljaka nije imao svoju zemlju. Sedište gospodara bilo je kod današnje škole, kraj reke. Ti se nalazila visoka kuća sa ambarima i pokraj nje postojala je „apsanija“ u kojoj je Ramiz-paša zatvarao pojedine Srbe. Godine 1878. Obrađenu površijnu na ataru kupili su meštani od iseljenika čiflik-sahibije. Uspomena na ovog vlasnika očuvala se u potesu Pašaliska Njiva, veličine 36 hektara. Ovaj potes do 1945. godine obrađivali su meštani pod zakup i plaćali izvesnu sumu novca sreskim i državnim vlastima u Vladičinom Hanu. Pomenute godine te njive su podeljene meštanima.

Seoska slava je Sv. Nikola prolećni,

Manastirska slava je Krstovdan, jer je toga dana osvećen manastirski hram.

Do Drugog svetskog rata groblje sela Jovca ležalo je desno od reke. Od tada je osnovano novo groblje, levo do reke.

Poreklo stanovništva.

Svi rodovi potiču od doseljenika. Pored Srba u Jovcu ima i nekoliko kuća pravoslavnih Cigana.

Srpski rodovi:

-Deda Đorđijanci, Sv. Trojice i Aranđelovdan, potiču od deda Đorđija i njegove braće. Starinom su „od Đakovo“ – okolina Đakovice u Metohiji. U starini Đorđija je vodio snašku kod Turčinada da mu preda darove, a on joj je „nastupio na nogu“. Zbog toga Đorđija ubije Turčina i najpre pobegne i Krivu Feju. Posle je prešao u Korbevac, pa u Beliševo i odatle u Jovac. To je bilo na početku XIX veka: Boško, 40 godina – Vasilije – Stanko – Rista – Đorđija.

-Ljubišlovci, Nikoljdan, su doseljene ali ne znaju odakle. Ovde žive od kada i prethodni rod. Osnivač roda bio je deda Ljubisav. Kuće su im u mahali Cerovac.

-Kijevci, Aranđelovdan, su iz Kijevca kod Surdulice. Doselili su se kada i prednji rodovi. U Kijevcu su živela dva brata i sestra. Kasnije je sestra „pošla za Turčina“. Oni ubiju sestru i dođu u Jovac na „pašinu zemlju“.

-Kačarci i Deda Mitinci, Sv. Trojica i Aranđelovdan, su ranije činili jedna rod. Doseljeni su pre oko130 godina iz neke oblasti koja leži zapadno od Vranjske Kotline („albanska strana“ – verovatno Novobrdska Kriva Reka). Jedan od njihovih najstarijih predaka, koji je došao, zvao se Stanko: Vladimir, 40 godina – Stojan – Petar – Pejo – Stanko.

-Velkovci i Marinci, ranije su činili jedna rod. Ne zna se odakle su doseljeni a ne kaže se ni koju slavu slave.

-Sokolovci, Nikoljdan, ne znaju za svoje poreklo.

-Đerenčani, Aranđelovdan. Njih je doselio iz Toplaca paša, koji je bio vlasnik sela. U Toplacu izgleda da su bili starinci.

-Nikolini, Nikoljdan, ne znaju za svoje poreklo.

-Tasinci i  Šiljoglavci, Nikoljdan. Kuće su im u mahali Široka Padina. Ne zna se odakle su doseljeni.

-Čukarci, Car Konstantin i Carica Jelena, su doseljeni iz Belanovca. Dalje poreklo im je iz okoline Ćustendila u Bugarskoj.

-Vladikini, Nikoljdan, žive u mahalama Široka Padina i Reka. Rod je osnovao deda Jova. On je iz Drenovca u Poljanici „prebegao“ u Solačku Senu. Tamo „ubil Turčina“ pa pobegao uJovac.

-Tvrdinci i Grbinci, Aranđelovdan, žive u mahali Široka Padina. Ne zna se odakle su doseljeni.

-Cerovac, Aranđelovdan, ne znaju za svoje poreklo.

-Ivkovci, Nikoljdan i;

-Uroševci, Aranđelovdan, ne znaju za svoje poreklo. Žive u mahali Pajsovo.

-Radošljovci, Nikoljdan, žive u Reka Mahali. Ne znaju za svoje poreklo.

-Jelkinci, Nikoljdan, žive u mahali Đeran. Ne znaju za svoje poreklo.

Pravoslavni Cigani-Romi:

-Anđelkovići, Aranđelovdan i

-Jovanovići, Nikodan, žive u Jovcu od turskog doba. Dalje poreklo ne znaju.

-Stanojevići, Nikoljdan, je skoro doseljen – prizećen iz Gornje Trebešinja kod Vranja.

Njihove kuće su u Reka Mahali. Ove porodice su dobile 1945. godine po jedan hektar zemlje. Bave se sviračinom i pletu korpe.

Iseljenici.

-Nikolići žive u Velikom Trnovcu.

-Jovanovići i Pandžini žive u Lepenici.

-Jaovčani žive u Jelašnici.

-Ceninci i Jankovci žive u Repincu.

-Milosavljevići i Mihajlovići žive u Vladičinom Hanu.

-Stojkovići su se iselili u Žitorađu.

Od pravoslavnih Cigana iselio se Stojan. Sada živi u Lepenici.

IZVOR: Prema knjizi Jovana F. Trifunoskog „Vranjska Kotlina“, nastaloj na osnovu podataka prikupljenih od 1951. do 1955. godine. Priredio saradnika Porekla Milodan.

Komentari (0)

Odgovorite

Trenutno nema komentara. Budite prvi i ostavite komentar.