Poreklo prezimena, selo Ćukovac (Vranje)

18. oktobar 2016.

komentara: 1

Poreklo stanovništva sela Ćukovac, Grad Vranje – Pčinjski okrug. Prema knjizi Jovana F. Trifunoskog „Vranjska Kotlina“, nastaloj na osnovu podataka prikupljenih od 1951. do 1955. godine. Priredio saradnik Porekla Milodan.

Položaj sela.

Ćukovac leži desno od Južne Morave na prostranom zemljištu sastavljenom od jezerskih glina. Ovo zemljište je raščlanjeno dolovima i blagim kosama između njih. Zapadno od Ćukovca je ravan Južen Morave, dok istočno od sela nastaje planinska padina.

Vode.

Meštani  koriste vodu za piće iz bunrara i retkih izvora-kladenaca. Zbog toga Ćukovac spada u sela u kome se oseća izvesna oskudica u vodi; obično se 5-6 kuća služi vodom sa jednog bunara.

Zemlje i šume.

Oko kuća su potesi sa njivama, livadama, pašom i šumom. Topografski nazivi tih potesa su: Osmanke, Breza, Sakatica, Donjo Polje, Ramni Livadčiki, Beglik, Kačarice, Crne Njive, Jaguride, Livade, Rosulje, Gložje, Šopke, Bele Vode, Razdolke, Čurlinski Rid, Šamin Dol, Stari Bunar, Osoje (šuma), Trševina, Ograđe, Kamila, Kitke, Kamenjak, Cerike, Topola i Rastance (raskrsnica).

Tip sela.

Ćukovac je selo razbijenog tipa. Kuće su rasturene bez reda po mahala, kojih ima 15. Nazivi mahala su: Šamin Dol, Koštani, Bosinci, Pikinci, Jankovci, Ivakovci, Nova Mahala i dr.

Ćukovac je 1951. godine imao ukupno 203 domaćinstava.

Postanak sela, starine i prošlost.

Ćukovac ima crkvicu posvećenu Sv. Nikoli. Građena je 1906. godine na mestu gde su se poznavali ostaci starog srpskog hrama. Pomenuta crkvica nalazi se neposredno pored Južne Morave. Priča se da se oko crkvice nalaze temelji od zgrada, ćeramide, grobovi sa krstovima – pravac istok-zapad. Pomenute grobove u novije vreme Južna Morava je prekrila nanosima. Neki sadašnji stanovnici iz Ćukovca misle da su na ovom selištu „živeli Rimljani“.

Ćukovac se računa u stara sela Vranjske Kotline. Zbog toga se ne zna kada je osnovano. Znatna starost sela vide se po očuvanim starincima. Za najstarije rodove računaju se svi oni koji su po slavi „Aranđelci“. Do osobođanja od Turaka najveći deo zemljišta današnjeg Ćukovca pripadao je pojedinim muslimanima iz Vranja. Od njih po imenu se znaju: Eminovci, Čurlinci, Aga Zaim, Alit, Osman i dr. Srbi su radili na njihovim imanjima kao momci i čifčije. Za vreme Turaka Srbima je pripadala samo neplodna zemlja iznad sela.

Do 1878. godine Ćukovac je pretežno ležao u brdskoj zovi. Od pomenute godine meštani su kupovinom postali vlasnici zemlje u blizini Južne Morave, na zapadu. Od tada se mnoge seoske kuće pomeraju se ka nižem zemljištu. Na taj način one su postale bliže novoj privrednoj površini i glavnim komunikacijama.

Ćukovačko groblje nalazi se u sredini sela. Tu se sahranjuje i jedan deo mahale iz udaljene mahale Šamin Dol.

Glavna seoska slava je trećeg dana Duhova, kada je u selu veliki sabor. Sporednije seoske slave su Sv. Tri Jerarha i Sv. Nikola prolećni.

Poreklo stanovništva.

Kao starinci smatraju se ovi rodovi:

-Markovci, Čerkezi, Bogdanovi, Kiradžici i Deninčiki – slave Aranđelovdan i žive u mahali Šamin Dol.

-Zuljamci, Simonovci, Grvalci i Džikini – slave Aranđelovdan i žive u mahali Koštan.

U ostalim mahalama su:

-Musurci, Ajlaci, Prcini, Pešinci, Kevčini, Ivankovi, Jeftinci, Đavolci, Kečinci, Ovčarovi, Deda Spasinci, Pešini i Zdravkovi – slave Aranđelovdan.

Doseljenici poznatog porekla:

-Pikinci, Nikoljdan, su doseljeni iz Crvenog Grada u Gornjoj Pčinji. Osnivač roda bio je Stojko, doseljen pre oko 130 godina kao sluga kod Turaka. Genealogija: Milan, 72 godine – Jančo – Nikola – Stojko. Stojko je u Ćukovcu imao sinove Nikolu, Stamenka, Stošu i Icu.

-Đurinci, Nikoljdan i;

-Đelini, Aranđelovdan, imaju istu starinu kao i Pikinci.

-Crvenograđani, Aranđelovdan, su dobili prezime po selu u Gornjoj Pčinji iz kojeg su se doselili. Ovde žive od 1878. godine.

-Bugarci, Nikoljdan, su se doselili iz Krajišta. Žive u mahali Šamin Dol.

-Dimaninčiki, Nikoljdan, su se doselili iz Bujkovca. Osnivači roda ovde su imali preudatu majku, pa se doselili kod nje.

Doseljenici nepoznatog porekla:

-Marinkovci i Kolarovi – slave Nikoljdan. Žive u mahali Šamin Dolu.

U ostalim mahalama žive:

-Inzurci, Đolinci, Jankovci, Totinci, Karafilci, Stojkovi, Kopčini, Marinci – slave Nikoljdan.

Jovčinci, Đurđic i;

– Bosinci, slave Nikoljdan, žive u mahali Bosinci.

Iseljenici.

-Mikini su se iselili u Vranjsku Banju.

-Dimaninčiki i Ajlaci – po jedna porodica se iselila u Jagodinu.

-Kečini, jedna porodica se iselila u Vranje.

-Džikini, četiri kuće su se iselile u Vranjsku Banju.

-Đavolci i Jovčini, po jedna kuća se iselila u Vranje.

Ima i drugih iseljenih porodica, koje su deljenici današnjih rodova. Te porodice žive u Beogradu, Nišu, Skoplju, Leskovcu itd.

-Jovanovići su se iselili u Polom.

-Ilići su se iselili u Prekodolce.

IZVOR: Prema knjizi Jovana F. Trifunoskog „Vranjska Kotlina“ nastaloj na osnovu podataka prikupljenih od 1951. do 1955. godine. Priredio saradnik Porekla Milodan.

Komentari (1)

Odgovorite

Jedan komentar

  1. Zdravko

    Djavolci i dan danas zive u cukovcu