Poreklo prezimena, selo Bresnica (Vranje)

25. septembar 2016.

komentara: 0

Poreklo stanovništva sela Bresnica, Grad Vranje – Pčinjski okrug. Prema knjizi Jovana F. Trifunoskog „Vranjska Kotlina“, nastaloj na osnovu podataka prikupljenih od 1951. do 1955. godine. Priredio saradnika Porekla Milodan.

Položaj sela.

Bresnica je levo od Južne Morave i većim delom leži u dolini Bresničkog Potoka. Okolna naselja su: Ranutovac, Moštanica i Osatica.

Vode.

Meštani koriste vodu za piće iz bunara dubokih 2 do 3 metra. Pokraj seoskog potoka ranije su izbijali izvori, sada su zatrpani nanosom. Pri radu na njivama nosi se voda iz sela.

Zemlje i šume.

Nazivi potesa su: Jaruga, Rosulja, Pudarnički Rid, Spasine Košare, Mladenov Kamen, Ćeramidica, Jelovarnik, Zaimsko Lojze, Zaimska Njiva, Smolnica, Trnica, Preslap i Jelen.

Tip sela.

Bresnica je selo razbijenog tipa i sastavljena je od tri mahale – Gornja, Donja ili Čivlak i Dimin Most Mahala. Prve dve leže u dolini Bresničkog Potoka a treća je pokraj puta Vranje – Vladičin Han. Najstarija je Gornja a najmlađa Dimin Most Mahala – nastala pre 70 godina.

Bresnica je 1951. godine imala 49 domaćinstava.

Postanak sela, prošlost i starine.

Nekada je Bresnica imala oko 90 srpskih kuća. Potom je „udarila čuma“ od koje su pomrli mnogi stanovnici, a neki su se „potikali“. Zbog toga je selo opustelo. Iza pomenuto pustošenja u Bresnicu su se doselile „tri kuće“, koje su selo obnovile. Ti doseljenici su bili: Deda Nikola, Deda Toma i Deda Rista. Od prvog su rid Šendaci, od drugog u Šatkarci a od trećeg su Novobrđanci.

Do oslobođenja od Turaka 1878. godine selo se sastojalo od dve mehale. One su ležale u dolini Bresničkog Potoka. U Gornjoj Mahali, gde je mesto nepodesnije, živeli su stanovnici, koji su imali svoje njive (Šendaci, Šatkarci i Novobrđanci): U Donjoj Mahali, koja je bila bliže polju, živeli su stanovnici kao momci kod čiflik-sahibije. Vlasnik najvećeg čiflika bio je Ago Zaim Avmet, naseljen u Vranju. On se 1878. godine sa braćom odselio u Levosoje kod Preševa. Manje zemlje imali su u Bresnici i drugi muslimani: braća Ališančiki, neki Šerif i dr. Po oslobođenju od Turaka porušene su dve čiflik-sahibijske zgrade – Zaimova kod  crkve i ališanska. Tada su Srbi dobili zemlju državnom agrarnom refomom.

Između Gornje i Donje Mahale postoji crkva posvećena Ognjenoj Mariji. Crkva je podignuta na početku XX veka. Pre toga na tom mestu poznavale su se „zidine“ od neke starije crkve. Pored crkve nalazi se njiva zvana Latinka. Zbog toga neki meštani misle da je starija crkva bila „latinska“. Pokraj crkve poznavali su se grobovi od starijeg stanovništva. Tu se i danas nalazi groblje današnjeg stanovištva.

Svi stanovnici slave Spasovdan i Ognjenu Mariju.

Poreklo stanovništva.

Doseljenici poznatog porekla:

-Šendaci, Nikoljdan, su doseljeni pre 120 godina iz sela Crvenog Grada u Gornjoj Pčinji.

-Šatkorci, Sv. Đorđe – Alimije, su doseljeni u isto vreme i iz istog mesta kao i prethodni.

-Novobrđani, Nikoljdan, su dobili prezime po Novom Brdu u Krivoj Reci odakle su se doselili u prvoj polovini XIX veka. Osnivač roda koji se doselio, kako je pomenuto, zvao se Rista. Mika, 60 godina – Stojan – Peša – Rista.

-Deda Jovinci, Nikoljdan, su poreklom iz okoline Bosiljgrada. Odatle su se iselila braća Jovan i Pavl. Prvi se naselio u Bresnici a drugi u susednoj Moštanici. Jovan je ovde „bio ćaja kod Zaima“.

-Cuculci, Sv. Petka, su doseljeni pred kraj turske vladavine iz sela Široke Planine u Gornjoj Pčinji. Osnivač roda zvao se Stamenko. Miloš, 75 godina – Stamenko. Neki njihovi rođaci iz Široke Planine iselili su se u Toplicu.

-Kalčinci, Aranđelovdan, su se doselili pred kraj turske vladavine iz Katalenca kod Bujanovca. Tamo su pripadali rodu Svilarci, čije jeporeklo „od kud Bitolj“. Ovdašnji rod osnovao je Peša. Jovan, 53 godine – Cvetko – Peša.

-Radićevi, Aranđelovdan, su doseljeni posle 1878. godine iz Reljana kod Preševa.

-Lukarci, Nikoljdan, su doseljeni posle 1878. godine iz Lukarca u slivu Kleničke Reke – gde imaju rođake – Ristinci. Dalja im je starina im je iz sliva Babune kod Velesa,

-Pljačkovci, Aranđelovdan, su doseljeni iz Stajevca u Gornjoj Pčinji. Najpre su 1878. godine došli u planinsko selo Pljačkovicu iznad Vranja – gde imaju rođake po potom su prešli u Bresnicu.

Doseljeni rodovi nepoznatog porekla:

-Đorđijani, Aranđelovdan:

-Muludinci, Aranđelovdan;

-Baba Mladenini, Nikoljdan i;

-Nikolini, Nikoljdan. Svi ovi rodovi su ovde živeli za vreme Turaka.

Iseljenici:

-Novobrđanci, deset porodica živi u Vranju. Iz Bresnice su se iselili kao južari.

-Đorđijani i Kalčinci imaju po jednu porodicu u Beogradu.

-Govedarci, jedna porodica je iseljena u Berivojce – Kriva Reka.

-Pavlovci, dve porodice su iseljene u Osaticu.

IZVOR: Prema knjizi Jovana F. Trifunoskog „Vranjska Kotlina“ nastaloj na osnovu podataka prikupljenih od 1951. do 1955. godine. Priredio saradnik Porekla Milodan.

Komentari (0)

Odgovorite

Trenutno nema komentara. Budite prvi i ostavite komentar.