Poreklo prezimena, selo Gornji Neradovac (Vranje)

17. septembar 2016.

komentara: 0

Poreklo stanovništva sela Gornji Neradovac (po knjizi Gornje Neradovce), Grad Vranje – Pčinjski okrug. Prema knjizi Jovana F. Trifunoskog „Vranjska Kotlina“, nastaloj na osnovu podataka prikupljenih od 1951. do 1955. godine. Priredio saradnika Porekla Milodan.

Gornji-Neradovac

Položaj sela.

Gornji Neradovac je malo selo u dolini Neradovske Rečice, leve pritoke Južne Morave. Po dnu pomenute doline su njive sa kukuruzom i konoljom a na padinama si vinogradi i njive sa žitom i duvanom. Najbliža okolna naselja su Donji Neradovac na jugoistoku i Stropsko na severozapadu.

Vode.

Meštani koriste vodu za piće iz bunara. Na ataru izbijaju izvori Umište i Bara.

Zemlje i šume.

Topografski nazivi za zaeljište Gornjeg Neradovca (piše „D“ – Donjeg) su: Slatina, Ćeran, Bara, Bunuševska Doline, Ambarište i Širine.

Tip sela.

Zbog položaja u dolini, selo je izduženo u pravcu severozapad-jugoistok. Sastoji se iz grupa srodničkih kuća.

U Gornjem Neradovcu je 1951. godine bilo 41-dno domaćinstvo.

Postanak sela.

Gornje Neradovce bilo je osnovano za vreme Turaka na potesu zvanom Ambarište. Tada su se naselili preci današnjih rodova: Brusarci, Kalimanci i Vuksanci. Pomenuti potes leži oko kilometar iznad današnjeg naselja. U selo se često navraćali Turci prolaznici, koji su išli po starom vranjskom-gnjilanskom i vranjsko-novobrdskom putu, koji je vodio preko Ambarišta. Zbog toga su nekoliko godina pre oslobađanja stanovnici toga sela prešli na današnje mesto, koje je skriveno u dolini.

Do 1878. godine zemlja Gornjeg Neradovca pripadala je pojedinim Turcima naseljenim u Vranju, dok su Srbi bili čifčije. Pomenute godine selo je zatečeno kao svojina „od pet gospodara“. Gospodari su bili: Arslan Tabak, Šerif Zaim, Mustafa Dininče, Memet i Pupica. Posle „bežanije“ pred srpskom vojskom gospodari su se vratili u selo i zemlju prodali dotadašnjim čifčijama.

Groblje Gornjeg Neradovca nalazi se pored crkve u susednom Donjem Neradovcu.

Poreklo stanovništva.

Svi stanovnici Gornjeg Neradovca potiču od doseljenih predaka.

Rodovi su:

-Brusarci, Đurđevdan, su, po kazivanju, doseljeni nekog sela Brusarca u okolini Bisiljgrada ili Ćustendila. Iz pomenute starine pre oko130 godina došlo je u Gornje Neradovce petoro braće. Odmah iza toga brat Stamenko prešao je u Ribince, gde je osnovao istoimeno rod; drugi brat Doda iselio se u susedni Dapčevac (Brusarci); treći brat iselio se u Zlatokop (tamo su od njega Brusarci i Kanarci). U Gornjem Neradovcu ostala su dva brata – Simon i Stanko. Od njih potiču današnje porodice. Pripadnici ovog roda bili su čifčije naimanju Arslana Tabaka.

-Ljubini, Nikoljdan, u grana roda Brusarci. Ime su dobili po jednom izumrlom rodu,čiju su zemlju nasledili.

-Kalimanci, Aranđelovdan, ne znaju za svoje poreklo. Bili si čifčije na imanju Šerif Zaima.

-Vuksanci, Nikoljdan, ne znaju za svoje poreklo.

-Dejkovci, Aranđelovdan, ne znaju za svoje poreklo. Bili su čifčije na imanju Pupice.

-Penini ili Lažojci, Aranđelovdan, ne znaju za svoju starinu.

-Šatorci („Bela Nedelja“ oko Duhova) ne znaju za svoje poreklo.

-Kazaci, Ćojini i Pavunci – svi slave Nikoljdan. To su najmlađi doseljenici. Poreklo im se ne zna. Za rod Kazaci se priča da vode poreklo od pravoslavnih Cigana (Đorgovaca).

Iseljeni rodovi:

-Brusarci, dve porodice iseljene u Nesalce kod Preševa i jedna u Skoplje.

-Kalimanci, jedna porodica živi u Katlanovu kod Skoplja.

-Ljubini, jedna poroica je prizećena o Donjem Neradovcu.

-Kazaci, jedna porodica iseljena u Đunis.

-Paunci i Vuksanci, po jedna porodica se iselila u Vranje.

-Dejkovci imaju iseljenike u Donjem Neradovcu (tamo zvani Gornjoneradovčani) i Laprdincu.

-Kiselci i Tane su se iselili u Zlatokop.

-Čičkovi su se posel 1878. godine iselili u Katun.

-Lažojci i Stojmenovi (ista grana) su se preselili u susedno Stropsko.

-Đokini su se iselili u Rakovac.

-Mosinci i Barbutci su se iselili u Kupinince.

IZVOR: Prema knjizi Jovana F. Trifunoskog „Vranjska Kotlina“ nastaloj na osnovu podataka prikupljenih od 1951. do 1955. godine. Priredio saradnik Porekla Milodan.

Komentari (0)

Odgovorite

Trenutno nema komentara. Budite prvi i ostavite komentar.