Poreklo prezimena, selo Božica (Surdulica)

7. jul 2016.

komentara: 20

Poreklo stanovništva sela Božica, opština Surdulica – Pčinjski okrug. Prema knjizi Riste T. Nikolića „Krajište i Vlasina“ nastaloj na osnovu podataka prikupljenih od 1905 do 1909. godine. Priredio saradnik Porekla Milodan.

Položaj sela.

Zemljište na kome je Božica jednolike je visine. Dolina Božičke Reke je šire ravni i blagih strana i tek je u daljem toku duboka klisura kao i doline Lisinske, Ljubatske i drugih reka. Pojedine kose su gole, zaobljane i postupno se spuštaju. Centralni deo sela je „Selo“, sa desne strane Puste Reke, u ravni doline. Tu se sastaju Pusta Reka sa Slatinom i od njih postaje Božička Reka, koja nedaleko od sela prima glavniju pritoku Toplodolšticu.

Od „sela“ u svim pravcima su raspoređene seoske male. Dejanova Mala je najvećim delom sa leve strane Rajinog Dola, gde su kuće po stranama dolina i po kosama a raspoređene u grupama po porodicama – Ambarovci, Valjačevci, Mitričevci, Mijinci i Mišini. U dolini Puste Reke po Pričelu, koji je između ove i Jalovske Doline, njene desne pritočice, su Popovci a ispod njih G’ndini na desnoj strani Puste Reke. Na levoj strani Puste Reke naspram Popovaca su Gojićevi, Dedićevi i drugi. Ranije je na Pustoj Reci bilo desetak kuća a sada ih je 50. Po stranama doline Zlatarštice i Mareštice ima pojedinih kuća, koje su „podelbine“ glavnih porodica u Pustoj Reci. Mala Bajinovci – 10 kuća – je u početku Bajinovske Doline.

Zemlje i šume.

Njive, livade, paša i šume su na mestima: Kaćerica, Pluždina, Sv. Petar, Maričev Rid, Glogovica, Ralešev Dol, Mogila, Maćina Čuka, Preslop, Poljce, Branište, Lisiče Dupke, Gramada, Bele Rovine, Drajčinica, Bratušev Rid, Rančevo Garište, Stari Rid, Crna Trava, Mutnica, Slatina i Slana Bara.

Postanak sela i poreklo stanovništva.

Ovo je jedno od najstarijih sela u Krajištu. Davno je postojala kao naselje. Jednom su stanovnici zbog nerodne godine razbegli da bi se potom vratili a i novi doselili. Bilo je ih pre raseljavanja 230 kuća a ostalo ih je svega 12. U nekoliko navrata selo se ponovo raseljavalo i zaseljavalo.

-Gucinci su bili najstariji u selu. Njih danas u selu nema. Živeli su u velikoj zadruzi. Imali su majdan. Deda Lazar Guca držao je sav kraj – dolinu Puste Reke – od „sela“ do Lisca. Iz jedne kuće, kažu, izlazilo je po 70 kosaca.

-G’ndini su živeli u selu kada i prethodni, Poreklom su iz Graštice, stari su doseljenici.

-Dejanovi, u Dejanovoj Mali, su poreklom od Prokuplja. Njihovi preci su u bili Turčina i dobegli ovamo. Zapravo pobegli su u Ćustendil, gde su živeli nekoliko godina, pa kako je Turčin hteo sestru da im uzme, oni su prešli u Božicu. Kada se doselio Dejan, u Božici je bila samo jedna kuća od Dživinih. Ostalo je bilo sve pusto, predak im je zapatio 400 ovaca i 60 kobila. Iz njegove kuće izlazilo je po 40 kosaca, toliko je bila velika zadruga. Od njih su u istoj mali:

-Ambarovci.

U ovoj mali, osim njih, žive još i:

-Valjačevci, Gmitričevci, Mišini (od Maričevih). Mala je postala od četiri kuće.

-Kodini, u Kodinoj Mali, su poreklom od Prilepa. Predak im je deda Velko bio u Toplome Dolu, tamo ga majka odvela, pošto se tamo preudala, pa se potom vratio u Božicu.

-Velkičevi, u Velkičevoj Mali, su iz Koznice („dupničko“), predak im je bio stočar, pa kako je naišao na dobru pašu, on je doterao stoku i naselio e.

-Gojićevi, u Gojićevoj Mali, su iz Leve Reke, doselio im se praded (čoveku od 80 godina). Onda su, veli, u Pustoj Reci bili samo G’ndini i Dedičinci u po jednoj kolibi. Naselili su se dole u reci, blizu vodenice. Bilo ih je nekoliko braće, od kojih danas vode poreklo Gojićevi.

-Dživini su poreklom „iz srpsko“, odnosno od Leskovca, ali se ne zna iz kog mesta.

-Maričevi, Maričeva Mala, su tako nazvani po njihovoj babi Mari, možda najpre Marići, pa Maričevi. Vode poreklo od Mitra, koji je bio momak kod Dživinih. Kako je bio poreklom od Ostrozuba (iz nekog tamošnjeg sela), jer im je stariji kum bio otuda. Razrodili se i uzimaju se među sobom. Sa njima su isti:

-Ćurčićevi (Ćurčijini).

-Bajinovci ili Bajinci vode poreklo od starca Jovče, koji se tu prvi zaselio. Nije im poznato poreklo. Od njih su Bajinci u Mlačištu, na putu iz Crne Trave za Predejane. U Slanoj Bari postojala je stara Bajinova Vodenica.

-Popovci ili Milovanovci, u Pustoj Reci, su od Bajinovaca u istome selu. Doselio im se predak Milovan kada su u Pustoj Reci bile 4 kuće. Oni su na mestu Gucinih.

-Darkovčanje, u Darkovskoj Mali, su poreklom iz Darkovaca. Preci su im odavno doseljeni, kada je ovde bilo sve pusto. Mladenkinu Malu u Pustoj reci naselili su Marko i Nikola od porodice Darkovčana. Ovde su došli pre 60 godina.

-Dedičini, u Pustoj Reci, su doseljenici, ali se ne zna odakle.

-Brzini, u Velkičevoj Mali, su poreklom iz Surdulice.

Kurtini su, kažu, od Ostrozuba, možda iz Kurtine male u Darkovcima odakle su im došli pradedovi zbog zuluma.

-Pandžini ne znaju za svoje poreklo, pominju porodicu Karapandžine na Vlasini, sa kojima su, možda, u srodstvu.

-Gložanje, u Kodinoj Mali, su iz Gložja.

-Romanovčanje, u Kodinoj Mali, su iz Romanovca pod Strešarom. Doselile se dve kuće, danas ih ima više.

-Valjačevci, u Dejanovoj Mali, kazuju da su ovde došli u neko vreme, deda i praded su ovde rođeni.

-Mitričevi su starinom od Leskovca, „od Ostrozub“. Preci su im bili siromašni pa su se, zbog toga, doselili ovde.

-Drainci, u Drainoj Mali, su od Trna, iz Drainaca (Znepolj). Predak im ubio Turčina i ovde se doselio.

-Pobijenski (Petko) je iz Pobijenog Kamena.

-Ognjanovi su iz Danjinog Sela, doselio se ded Ognjan. Ima ih u Dragojčincima.

IZVOR: Prema knjizi Riste T. Nikolića „Krajište i Vlasina“ nastaloj na osnovu podataka prikupljenih od 1905 do 1909. godine.   Priredio saradnik Porekla Milodan.

Komentari (20)

Odgovorite

20 komentara

  1. Jordan Velickov

    Postovana gospodo.vidim kroyz Vase dopisivanje da se interesujete za svoje poreklo,sto je uredu,ali nemojte imputirati neku istinu ukoliko niste apsolutno sigurni.Apsolutno ne postoji nekakav dokumenat ili dokaz koji je tacan u pogledu odakle poticu Vasi preci,pa i zitelji Bozioce.Sve su to predpostavke.Cinjenica je,medjutim,da je Bozica bila naseljena stanovnistvom biugarske nacionalnosti i tako su ih i tretirali.a mnogi Vasi preci su poginuli u borbama u raznim ratovima boreci se u bugarskoj vojsci.Bozica je pripojena Srbiji tek posle prog svetskog rata Nojskim sporayumom.Inace,prekstavali su nas i Srbi i Bugari,u zaviosnosti kome je to bilo nuzno u datom momentu.Ja licno se ne stidim sto se smatram covek bugarskog porekla i licno osudjum one koji se prekrstavaju zbog licnih intetesa,a mnogo je takvih bozicana.Inace,majka pomenutog Pavla i Stanise je Stojna iz mahale Corbanovi i sestra je od stica moje majke Groydanke.

    • Janko Todorov

      Postovanje Jordane, slazem se Apsolutno sa tvojom konstatacijom i mislim da mnogi ljudi olako prenose ili promovisu neproverene cinjenice. Ako imas neki materijal slobodno mi posalji nesto bicu ti zahvalan. Inace moja je majka iz Tuvedzije od Trajkovi. Pozdrav i svako dobro. Janko
      [email protected]

      • PAVLE STEFANOVIĆ

        NE RAZUMEM MNOGE GDE GOVORE O BUGARSKOM NASELJENJU BOŽICE I VLASINE.NOTORNA LAŽ,MOJI PREDCI SU NASELJAVALI BOŽIČKI KRAJ JOŠ OD DAVNINA ,I TO ZNAM IZ MKR,MKU. MOJI ČUKUN DEDA JE ROĐEN 1820,I ŽIVEO JE SA NJEGOVIM PLEMENOM ,MLADENOVIĆI U MESTU DEJANOVU MLAĐINI I BOŽICI,NJIHOVA IMANJA SU BILA SA OVE STRANE REKE VLASINE ,PA SVE DO PREMA BOŽICI,IMALI SU VELIKA IMANJA,MOJ DEDA MAJČIN OTAC ROĐEN I KRŠTEN U BOŽICI 1885,KADA JE I IZGRAĐENA NOVA CRKVA U BOŽICI.BIO JE NARODNI HEROJ U 4 RATA I IMA SPOMENIK U BOŽICI SA NJEGOVIM IMENOM ,ON JE IMAO I 75 SVOJIH RADNIKA, A I BIO JE PREDSEDNIK KOLHOZA ILITI KMET 60,IH HOĆU REĆI DA MNOGA ISTRAŽIVANJA NISU DOBRO ISPRIČANA ,ILI SU VIŠE BUGARNIZOVANA OD POJEDINIH SVEDOKA. TAKOĐE SE MALO ZNA O PLEMENU MLADENOVIĆE ,KOJI SU NASELJAVALI DEJANOVU MAHALU,ISTI NISU SMELI DA SE ŽENE MEĐUSOBNO ,PO POVRATKU SA 1,OG N JEDAN DEO MLADENOVIĆA SE SELI U MESTO ISPRED DEJANOVE MAHALE ,I NAZIVAJU GA PO MLADENU ,MLAĐINI,TU SU SAGRADILI DVADESETAK I VIŠE KUĆA .U SVIM DOSADAŠNJIM PISANIJAMA PODATAKA NEMA O NJIMA I NJIHOVOM MESTU BORAVKA. OD PLEMENA MLADENOVUĆA ,NASTALA SU MNOGA DRUGA ,KAO ,,MLADENOV ,NENKOV ,ĐOŠEV,ĐORĐEVIĆ ,RANĐELOV , IĆ, MLADENOVIĆ ,DIMITRIJEV ,DIMITROV,DIMITRIJEVIĆ,RANGELOV ,RANĐELOVIĆ,STEVANOV,STEFANOV, IĆ I,DR,SVA OVA MEŠETARENJA OKO PREZIMENA ZAHVALJUJEMO ,TADAŠNJI9M I SADAŠNJIM MATIČARIMA ,JER ONI ZA NEKU SIĆU ,PREVODE PREZIMENA NA BUGARSKI,JA SAM LIČNO SNIMIO MATIČARA DA TO PIŠE A I SNIMIO SAM I BUGARSKU M,K,U, GDE JE UPISIVAO NEKA IMENA ,TAKOĐE SU ISTERALI UČITELJE IZ ŠKOLE A I LEKARA I MESNOG SVEŠTENIKA ,TAKO DA DANAS IMAJU ĐACI UČITELJICU BUGARKU ,A LEKAR JE TAKOĐE BUGARIN ,ŠTO U PREVODU ZNAČI DA SE BUGARI SPREMAJU NA OTMICU VLASINSKOG DELA I BOŽIČKOG PROSTRANSTVA SA RUDNIM BOGATSTVOM. ZA SADA TOLIKO ,POZDRAV SVIMA KO SE PRONAĐE U OVOME.PIŠITE MI .

  2. ivan

    postovani
    Zanima me bilo kakva informacija o mahali tuvedzije. znam da svi slave sv nikolu i da ,,tufedzija ” na turskom znaci ORUZAR. Verovatno je prvi deda tamo pravio oruzje ili bio kovac. interesuje me odakle su se doselili bas tu. unapred zahvalan na bilo kakvoj informaciji.